KARDINAL KOENIG: ISTINE IMA U SVIM RELIGIJAMA Umirovljeni be~ki nadbiskup u razgovoru za tjednik "Die Zeit" nije izbjegavao najosjetljivija pitanja

Be~, 28. 7. 1995. (IKA/KAP) – Umirovljeni be~ki nadbiskup kardinal Franz Koenig je uo~i svoga 90. rošendana u intervjuu za njema~ki tjednik “Die Zeit” vrlo otvoreno iznio svoja stajaličta o viče osjetljivih pitanja o kojima se u crkvenim krugovima ina~e suzdržano govori. Kao stru~njak za nekrčđanske religije i ovaj je put istaknuo da istine ima u svakoj religiji. Ta vičestrukost proizlazi iz samoga ljudskoga biđa, a nije, kao čto se prije mislilo, uvjetovana vičim ili nižim stupnjem razvitka. O tome kardinal doslovno kaže: “Kad Crkva, kao čto je djelomi~no ~inila, misli da jedino ona predstavlja istinu, ne postupa ispravno.”
Osvrđuđi se na rasprave oko enciklike Pavla VI “Humanae vitae” i s njom povezanim pitanjima o ljudskoj plodnosti, kardinal je izjavio da je on u svoje doba o tome razgovarao s Pavlom VI. upozoravajuđi ga “da đe to izazvati mnogo problema”. U tom razgovoru s Pavlom VI. Koenig je zauzeo kriti~ko stajaličte glede razlikovanja zabranjenih “umjetnih” metoda spre~avanja za~eđa i dopučtene naravne metode odrešivanja plodnih i neplodnih dana. Papa je, pak, mislio: žena bi trebala u svakom slu~aju iz viče razloga, takošer pomođu lijekova dovoditi u red svoj mjese~ni ciklus, a tu je osim toga rije~ o opđem na~elu, bez ulaženja u pojedina~ne slu~ajeve. Kardinal isti~e da na kraju ~ovjek i na tom podru~ju mora slijediti svoju savjest, odgovorno donositi odluke u svijetlu vjere i uvažavajuđi smjernice crkvenoga u~iteljstva.
Prijačnjih godina je Koenig vodio mnogo razgovora sa sadačnjim papom Ivanom Pavlom II. Za njega kaže da pokazuje “vrlo mnogo razumijevanja za razli~ita mičljenja, no redovito zastupa ~vrstu uvriježenu crkvenu disciplinu”. Po Koenigovu mičljenju najveđi je problem suvremene Crkve u tome čto “de facto vatikanska administracija sama preuzima ono čto zapravo treba ~initi biskupski zbor, biskupi svega svijeta, kao svojevrsna ravnoteža papinskom autoritetu”. Zato bi Rimska kurija trebala o svim pitanjim trajno razmijenjivati mičljenja s biskupima iz cijeloga svijeta, a ne samo od vremena do vremena sazivati biskupske sinode s unaprijed odrešenim zadacima.
Na pitanja o poznatim suvremenim crkvenim sporovima u Austriji, kardinal Koenig najprije isti~e da ga to silno boli a zatim kaže: “Do toga dolazi kad u biskupskim imenovanjima ne sudjeluju oba pola, odozdo iz baze i odozgo iz rimskoga sredičta. Nitko ne osporava papi pravo da on na kraju sam odlu~i, ali bi se o tome prije odluke moglo odgovorno razgovarati.” Na pitanje je li njega itko pitao za mičljenje glede imenovanja njegova nasljednika, kardinal je bez oklijevanja odgovorio da ga nitko o tome nije ničta pitao niti ga unaprijed izvjestio. No, on zaista ne želi na sebe svrađati pozornost.
Kad je o celibatu rije~, kardinal priznaje da se i on nalazio pred pitanjem: ženiti se ili ne ženiti? Suvremeno raspravljanje o obveznom sveđeni~kom celibatu sasvim je, kaže, razumljivo, buduđi da o tome “nije ničta dogmatizirano”.
Istodobno – prema novinama Die Zeit – kardinal misli da je u Crkvi vrlo važna sloboda govora koju takošer moraju uživati vjernici laici. Nije rije~ o tome da crkveno vodstvo poziva u pomođ laike ondje gdje nema dovoljno sveđenika, nego je rije~ o redovitim pravima laika kao ~lanova Božjega naroda. Kad se pokređe pitanje lai~kih prava u Crkvi, to nije demokratizacija u politi~kom smislu, nego je mnogo viče rije~ o oživljavanju ranoga krčđanstva. Sva je napokon teologija – kaže Koenig – samo ljudski sustav izražavanja o najvičim božanskim tajnama