Beč, (IKA) – Kardinal Franz König nada se jačanju dijalogu sklone struje u islamu. U intervjuu za austrijske crkvene novine umirovljeni bečki nadbiskup istaknuo je kako danas unutar islama postoji skupina, doduše vrlo malobrojna, koja je u smislu “u istom smo brodu, možemo zajedno potonuti ili preživjeti”, spremna na istinski dijalog s kršćanstvom. Kardinal je naveo i dva daljnja usmjerenja koja po njegovu, kao i mišljenju mnogih religijskih stručnjaka, određuju islam. Premda neki Mojsija i Krista smatraju važnim prorocima, tek u Muhamedu dolazi do punine saznanja, pa sljedbenici te struje nemaju mnogo interesa za ravnopravni dijalog s kršćanima. Druga, pak, struja pragmatički razabire da je u srastajućem svijetu dijalog religija nužan, no skeptična je prema povijesno političkim uvjetima. Kardinal Koenig smatra da ipak najveći problem predstavlja identitet religije i države u islamskom mišljenju. No, ističe kako su ostvareni prvi koraci u kršćansko-islamskom dijalogu. Kršćanstvo, prema kardinalovu mišljenju, nije vezano nacionalnim ili kulturalnim granicama, u misiji Crkve je “nešto globalizirajuće”, naravno, vjerski i humano shvaćena globalizacija.

Kardinal se osvrnuo i na opadanje broja katolika u Austriji, ističući kako to ne znači da su kršćani manje “sol zemlje i svjetlo svijeta” i podsjećajući na početke kršćanstva, kada su male zajednice uvjerenih kršćana uspjele potpuno promijeniti društvo, njegova načela i sliku svijeta u smislu evanđelja. Razvoja se trebamo bojati samo ako previdimo da se Crkva sastoji od ljudskoga i božanskog elementa. Ne smije se promatrati samo ljudski, ponekad preljudski, aspekt Crkve, poručuje kardinal Koenig, dodajući: “Da je Crkva samo djelo čovjeka, odavno bi se srušila”.
Mladima je kardinal opetovano isticao da su vjera i Crkva povezane s povećanjem slobode, slobode od robovanja nagonima i pomodarskim strujama. Mladi moraju naučiti biti sumnjičavi prema parolama koje promiču shvaćanja da “radi što hoćeš” znači istinsku slobodu.

Impulsi Drugoga vatikanskog koncila još ni izdaleka nisu iscrpljeni, ističe umirovljeni bečki nadbiskup, navodeći pritom kao primjere značenje laika u Crkvi, ekumenski dijalog, dijalog s drugim religijama i vjerske slobode. Jedinstvo kršćana ni u kojem slučaju nije povezano s uniformnošću, riječ je o jedinstvu u mnogostrukosti i to je načelo važno i za sjedinjene kršćane. O povećanju napetosti između Rima i Moskve zbog progona katoličkih svećenika, kardinal Koenig kazao je kao se ne smije dopustiti da najnoviji politički razvoj postane kamen spoticanja među kršćanima. Posljednjih je desetljeća postignut veliki napredak u odnosima Rima i Moskve, kao i Carigrada, i na tome se mora i dalje “hrabro i strpljivo” nastojati, poručuje kardinal Koenig.

U bečkoj katedrali Sv. Stjepana 15. rujna je svečano proslavljen zlatni jubilej biskupstva kardinala Königa, kao i srebrni jubilej biskupstva pomoćnoga bečkog biskupa Helmuta Krätzla. Svečano bogoslužje predvodio je bečki nadbiskup kardinal Christoph Schönborn, zajedno s kardinalom Koenigom, biskupom Kraetzlom i brojnim ostalim austrijskim biskupima. Nazočni su bili i grčko-pravoslavni patrijarh Antiohije Gregorios III., predstavnici ostalih kršćanskih Crkava na čelu s metropolitom Michaelom Staikosom, armenskim apostolskim nadbiskupom Mesrobom Krikorianom i evangeličko-luteranskim biskupom Herwigom Sturmom.
Među porukama brojnih svjetskih i crkvenih uglednika je i “bratska čestitka” ekumenskoga carigaradskog patrijarha Bartholomaiosa I. “Poglavar svjetskog pravoslavlja” između ostaloga zahvaljuje Bogu što “nam je u ovim teškim vremenima darovao čovjeka kao što je kardinal Franz Koenig”.
Kardinalov zlatni jubilej obilježen je u petak 13. rujna i svečanom akademijom u bečkoj skupštini, u kojoj su sudjelovali brojni austrijski i europski uglednici, među njima i zagrebački nadbiskup Josip Bozanić.