KARDINAL KUHARIA BLAGOSLOVIO KAMEN TEMELJAC ZAVJETNE CRKVE "SVETA MATI SLOBODE" U ZAGREBU
Zagreb (IKA )
Zagreb, 12. 11. 1995. (IKA) - Zagrebaeki nadbiskup kardinal Franjo Kuharia predvodio je u subotu, 11. studenoga, euharistijsko slavlje s blagoslovom temeljnog kamena zavjetne crkve "Sveta Mati Slobode" - na Jarunu u Zagrebu - zajedno s promicateljem izg
Zagreb, 12. 11. 1995. (IKA) – Zagrebaeki nadbiskup kardinal Franjo Kuharia predvodio je u subotu, 11. studenoga, euharistijsko slavlje s blagoslovom temeljnog kamena zavjetne crkve “Sveta Mati Slobode” – na Jarunu u Zagrebu – zajedno s promicateljem izgradnje don Petrom Šimiaem, salezijanskim provincijalom don Stjepanom Bolkovcem, upraviteljam sinjskoga marijanskog svetišta Eugenom Poljakom, upraviteljem trsatskog svetišta Serafinom Sabolom, upraviteljem remetskog svetišta Vjekoslavom Mihetecom, predstavnicima viših redovniekih zajednica, glavnim urednikom “IKA”-e Zagreb don Živkom Kustiaem, župnikom župe Duha Svetog don Mirkom Režekom, vle. Ivanom Godinom, te više sveaenika.
Na poeetku misnog slavlja, pred oko dvije tisuae vjernika, sve nazoene, kao i elanove Odbora za izgradnju Svetišta i predstavnike politiekih i kulturnih djelatnika, pozdravio je don Petar Šimia koji je istaknuo važnost Svetišta u kojem ae vjernici zahvaljivati Majci koja je uvijek bila zagovornica hrvatskog naroda i onima koji su dali svoj život za slobodu domovine. Potom je pozdravne rijeei uputio kardinal Kuharia. Istaknuo je kako je naziv novoga svetišta “Sveta Mati Slobode” uzet iz trsatskih litanija koje su nastale u 16. stoljeau kad su Hrvati tako zazivali Bogorodicu teško braneai slobodu “ostatka ostataka slavnoga nekoa kraljevstva Hrvatskog”. Zahvalio svima koju su svojim radom i zalaganjem kao i noveanom pomoau pridonijeli da zapoene izgradnja Svetišta. Don Stjepan Bolkovac, provincijal salizijanske provincije u Hrvatskoj, proeitao je povelju koja je zajedno s kamenom temeljcem položena u temelje Svetišta. Nakon toga je kardinal blagoslovio kamen temeljac koji je donesen iz Svetišta Majke Božje Trsatske iz Rijeke, a na kojem piše: “Sveta Gospa Trsatska, Rijeka 11. studenog 1995. Svetoj Mati Slobode, Zagreb.”
U propovijedi se zagrebaeki nadbiskup izložio znaeenje slobode i neslobode, te važnost razlikovanja istinske i lažne slobode. “Bog je stvorivši eovjeka ponudio mu apsolutnu slobodu ljubavi da po njoj živi kao Božji sinovi i kaeri”, rekao je kardinal, te nadodao kako postoje razlieiti izazovi u današnjem svijetu koji nas potieu da odbacimo Boga kako bi postali navodno slobodni, a takva lažna sloboda poziva na grijeh i dovodi u ropstvo: “Slobode se odrieemo kada pristajemo na grijeh i na ropstvo nekim sebienim užicima koji nam obeaavaju dobitke i lagodan život bez odgovornosti spram Boga.” Nadalje, kardinal se osvrnuo na vrijeme progona Crkve, te je rekao kako su u to doba bili istinski slobodni oni koji su ostali vjerni Crkvi, podsjetivši se na posljednje godine koje je kardinal Stepinac proveo u zatoeeništvu. Kardinal je posebno istaknuo kako lažna sloboda vodi u ovisnost ne samo kad je rijee o narkomaniji nego i o alkoholizmu, zloporabi spolnosti i braka, osobito pobaeaju.
Zavjetno svetište “Sveta mati Slobode” gradi se pod vodstvom hrvatskih salezijanaca, po nacrtima arhitekta Nikole Bašiaa, kao zadužbina hrvatskih katolika i prijatelja hrvatskog naroda, osobito na poticaj ožalošaenih roditelja, udovica i siroeadi palih hrvatskih branitelja, da se ondje trajno moli za sve koji su darovali živote za slobodu i dobrobit domovine Hrvatske.