Lavov, 24. 5. 1995. (IKA) – Zagreba~ki nadbiskup kardinal Franjo Kuhariđ, koji je kao osobni izaslanik pape Ivana Pavla II. boravio u Ukrajni da bi u Papino ime otvorio jubilarnu godinu povodom 400. obljetnice Brest-litovske unije i 350. obljetnice Užhorodske unije, vratio se u utorak, 23. svibnja, u Zagreb. Kao Papin legat kardinal Kuhariđ obrađajuđi se u ukrajinskom marijanskom svetičtu Zarvanici okupljenom mnočtvu grkokatoli~kih vjernika – kojih je po procjeni ukrajinske policije bili oko milijun – ~estitao im je na izdržanim progonima i mu~eničtvu i uskrsnuđu njihove Crkve i na velikim jubilejima te poželio procvat i Crkvi i ukrajinskom narodu u sigurnoj slobodi. U slavlju su sudjelovali svi ukrajinski grkokatoli~ki vladike na ~elu s velikim lavovskim nadbiskupom kardinalom Ivanom Miroslavom Luba~ivskym, te predstavnici Ukrajinske Pravoslavne Crkve.
Stigavči u Ukrajinu u subotu, 20. svibnja, kardinal Kuhariđ, kojega je na tom putu pratio uz ostale i križeva~ki grkokatoli~ki vladika Slavomir Miklovč, pohodio je ostatke crkve u Užhorodskoj tvršavi u kojoj je prije 350. godina potpisana Užhorodska unija. U Lavovu, nakon vrlo srda~nog do~eka, kardinal Kuhariđ pohodio je i pomolio se na grobu ukrajinskog mu~enika velikoga lavovskog nadbiskupa kardinala Josipa Slipiya te na grobu istaknuo da je krv mu~enika sjeme slobode.
U ponedeljak kardinal Kuhariđ predvodio je sve~anu misu u rimokatoli~koj katedrali u Lavovu, koja okuplja tamočnje Poljake, te pohodio crkvu Preobraženja, najveđu crkvu u Lavovu koja je prva u tom gradu ponovno postala grkokatoli~kom nakon čto je Ukrajinska Grkokatoli~ka Crkva ponovno po~ela javno djelovati. Papinog izaslanika s pratnjom primio je predsjednik Lavovske provincije Mykola Horyn koji je zamolio kardinala Kuhariđa da se kod Sv. Stolice zauzme za uspostavu ukrajinskoga grkokatoli~kog patrijarhata. Kardinala Kuhariđa primio je i lavovski gradona~elnik Vasil Kujbyda. Susrete s politi~arima kardinal Kuhariđ iskoristio je i za tuma~anje načih prilika te pozvao da se novouspostavljene države složnije zauzimaju za počtivanje pravde i prava svakoga naroda u mešunarodnoj zajednici.