Umjesto komentara Svete Stolice na odluku Međunarodnog kaznenog suda da izda nalog za uhićenje izraelskog premijera Netanyahua zbog ratnih zločina, Kardinal je uputio snažan apel u svjetlu rastućih napetosti u Ukrajini da se zaustavi pred “nepopravljivim”. Zatim je Kardinal komentirao Papine riječi kako bismo istražili može li se sukob u Gazi, gdje je broj žrtava premašio 44.000, definirati kao “genocid”: “Papa je ponovio stav Svete Stolice”.

O uhidbenom nalogu za Netanyahuom, Kardinal je objasnio da je Sveta Stolica “primila na znanje što se dogodilo” i ponovio da je ono što nas “brine i zanima da se rat što prije zaustavi”. Jednaka zabrinutost je i za Ukrajinu nakon lansiranja projektila britanske i američke proizvodnje na ruski teritorij i prijetnji predsjednika Vladimira Putina sukobom koji bi se mogao proširiti na globalnu razinu. Stanimo sad malo dok  imamo vremena jer ne znamo kamo će ova eskalacija odvesti!”, uzviknuo je Parolin prenoseći pritom i Papinu zabrinutost. “U određenom trenutku više nećemo znati kako kontrolirati mogući razvoj ove situacije”, dodao je. “Stani prije nego što dođemo do nepopravljivog.”

Za Kardinala ” ovakva su kretanja vrlo zabrinjavajuća jer ne znamo kamo bi mogla odvesti”. Sveta Stolica nastavlja biti bliska “izmučenoj” zemlji nastavljajući diplomatske akcije za razmjenu zarobljenika i povratak ukrajinske djece koja su prisilno odvedena u Rusiju. Nema novosti o ovom pitanju, ali “s naše strane postoji želja da se nastavi”, ponovio je Parolin te dodao: “To se uvijek radilo za dobrobit inicijative, ali i kao priprema terena za pregovore”.

Kardinal nije bježao ni od pitanja da komentira napisane riječi pape Franje u knjizi izdanoj prigodom Jubilej, a u kojoj traži istragu pripadaju li sukobi u Gazi u “tehničku definiciju” genocida koju su formulirali pravnici i međunarodna tijela. Za Kardinala, Papa je samo ponovio “stajalište Svete Stolice”, a to je “da se te stvari treba proučavati jer postoje tehnički kriteriji za definiranje pojma genocida”. Čak i po pitanju antisemitizma, Kardinal je podsjetio kako je “stajalište Svete Stolice jasno”: “Uvijek smo to osuđivali i osuđivat ćemo i dalje te ćemo nastojati stvoriti uvjete da se i dalje može ozbiljno boriti protiv ove pojave”.

Na kraju izlaganja Kardinal je upitan i o podacima Istat-a, o padu vjerskih brakova u Italiji te porastom od 50% građanskih brakova. Prema riječima Kardinala, “ovaj problem pripada u općenitiju situaciju gubitka vjere u našem društvu, vjerske ravnodušnosti. Čak i trenutak koji je prije bio društveni, ali se smatrao svetim, više se ne percipira u ovoj dimenziji. Postoji deinstitucionalizacija braka koja se ne tiče samo vjerskog slavlja, nego i onog građanskog.”

O obitelji i njezinu “propadanju” i zbog “bauka” samoće koja lebdi današnjom Europom, kardinal je govorio u Auli Magni u Lumsi predstavljajući esej Ffordea, profesora povijesti engleske kulture na istom Sveučilištu. Tekst je to, rekao je, koji je dio pastorala samoće, ali je tu s ciljem “razvijanja kršćanskog svjedočanstva kao odgovora na rastuću pandemiju izolacije i usamljenosti u zapadnim društvima”. Uzrok, piše autor, a Parolin ponavlja, leži “uglavnom u padu kršćanske kulture”. Kardinal je naveo podatke iz istraživanja u Europi i svijetu prema kojima se milijuni odraslih osjećaju sami, čak i ako su roditelji, a televizija im je glavno društvo.

Na temu usamljenosti kardinal Parolin potom je podsjetio na promišljanja posljednja dva pape. Benedikt XVI. primijetio je “da u zemljama s visokim gospodarskim razvojem u ishodištu novih oblika duševnih bolesti stručnjaci prepoznaju negativan utjecaj krize moralnih vrijednosti”. Papa Franjo je pak u Europskom parlamentu 2014. izjavio: “Jedna od bolesti koju vidim kao najrašireniju u Europi danas je usamljenost, tipična za one bez odnosa. Viđa se osobito kod starijih, često prepuštenih sudbini, kao i kod mladih.” Pokretanje pastorala samoće, istaknuo je Parolin, “u potpunosti je u skladu s Franjinim učiteljstvom” koje “karakterizira veliki naglasak na milosrđu”. A “priskočiti u pomoć onima koji su sami”, zaključio je, svakako je “čin milosrđa”.