Rim, (IKA) – Ono što nas ujedinjuje jače je od onoga što nas razdvaja, istaknuo je u intervjuu za talijanske novine „La Stampa” kardinal Pietro Parolin, Papin državni tajnik, povodom 60. obljetnice potpisivanja Rimskih ugovora. Tim su ugovorima 25. ožujka 1957. godine Francuska, SR Njemačka, Italija i države Beneluxa osnovale Europsku ekonomsku zajednicu. Kardinal je u razgovoru za „La Stampa” podsjetio na kulturne i vjerske temelje te međuvladine i nadnacionalne organizacije europskih država, pozivajući europske lidere na manje populizma, a više služenja zajednici.
Ocima utemeljiteljima nije bilo toliko stalo do stvaranja nove nadnacionalne strukture, nego im je bilo više do toga da dadu život zajednici i da dijele resurse, kazao je kardinal. Europsku uniju danas bi trebalo shvatiti kao „zajednicu na putu”, a ne kao statičku i birokratsku tvorevinu. Papin državni tajnik podsjetio je da nas upravo 60. obljetnica potpisivanja Rimskih ugovora podsjeća na to kako je u današnje doba i dalje moguće raditi zajedno, jer ono što nas ujedinjuje jače je i važnije od onoga što nas razdvaja.
Kardinal Parolin populističke težnje diljem Europe protumačio je kao znak dubokog nezadovoljstva mnogih ljudi koji trpe poradi posljedica gospodarske krize te se osjećaju nesigurnima zbog rastućeg useljavanja. Smatra da je populizam samo djelomičan odgovor na složene probleme. Kardinal je istaknuo da se ne smije podcjenjivati oživljavanje populizma, jer nam nedavna europska povijest ukazuje na njegove razorne posljedice. Dodao je kako je Europi potrebna vjerodostojnija i dalekovidnija politika. Naglasio je da je politika nesebično služenje polisu, zajednici. Prema njemu se dobra politika dade iščitati iz uzornog načina života političkih lidera, koji su oci utemeljitelji očitovali na konkretan način u svojim životima. Kardinal Parolin potom je kritizirao suvremenu politiku koja je vrlo često neposredna potraga za podrškom birača.
Osvrnuo se i na problem terorizma čiji su korijeni jednim dijelom gospodarske naravi: siromaštvo, nedostatak radnih mjesta, društvena marginalizacija. No, pojava tzv. „stranih boraca”, ukazuje na dublji problem. Nakon II. svjetskog rata Europa se pokušala „osloboditi” naslijeđene kulturne baštine i vrijednosti što je stvorilo vakuum. Mladi ljudi osjećaju posljedice tog vakuuma, a budući da ne nalaze prave odgovore na svoja pitanja o smislu života, tragaju za palijativnim sredstvima i zamjenskim odgovorima, istaknuo je kardinal.
Papin državni tajnik govorio je i o kršćanskim korijenima Europe koje je nazvao njezinim „životnim sokom”. Potpisnici Rimskih ugovora su u zajedničkoj kršćanskoj baštini vidjeli ključni temelj na kojem bi se gradila Europska ekonomska zajednica. No, uslijedio je proces protjerivanja kršćanstva u privatnu sferu. Nužno je stoga bilo pronaći druge zajedničke temelje, naizgled konkretnije, no to je dovelo do vrijednosnog vakuuma, a posljedica toga su društva koja su sve više fragmentirana. „U tom su kontekstu kršćani pozvani ponuditi uvjerljivo životno svjedočanstvo. ‘Suvremeni čovjek radije sluša svjedoke negoli učitelje’, rekao je papa Pavao VI. Od kršćana se ne očekuje da kažu što treba činiti, nego da svojim životom ukažu na put kojim treba ići”, zaključio je kardinal Parolin, prenosi Radio Vatikan.