Istina je prava novost.

Kardinal Puljić boravi u posjetu SAD-u

Vrhbosanski nadbiskup imao niz važnih susreta s najvišim predstavnicima političkog života u SAD-u te s crkvenim velikodostojnicima

Washington, (IKA/KTA) – Vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić boravi u višednevnom posjetu Sjedinjenim Američkim Državama. Na početku posjeta u zgradi State Departmenta u Washingtonu, kardinala je 2. rujna primila predsjednica ureda za Južnu i Središnju Europu Jennifer L. Brush te su se zadržali u dvosatnom razgovoru. Predsjednica Brush posebno se zanimala za kardinalovo viđenje prilika u Federaciji i RS i mogućim dugotrajnim rješenjima. Kardinal Puljić skrenuo je pozornost na probleme oko uspostave legalne, jednakopravne civilne vlasti svih triju konstitutivnih naroda u BiH. Činjenica je, ustvrdio je kardinal Puljić, da se sadašnjom domaćom i vanjskom politikom u Federaciji i RS otvoreno negira Hrvate kao legalni, autohtoni i konstitutivni narod. U vezi s tim pitanjem američka politika i njezin utjecaj na Balkanu trebaju odigrati ključnu ulogu u promjeni takvoga stanja u državi. Prvo što bi trebalo, nastavio je kardinal Puljić, jest legalno uspostaviti Vladu pa onda reformirati cijeli Ustav Bosne i Hercegovine koji je od samoga početka nedjelotvoran, a povrh svega je upečatljivo da je pristran i na štetu Hrvata. Brush se složila s kardinalom da je sadašnje stanje u BiH predugo dramatično i da je sazrjelo vrijeme da se “bosansko-hercegovački državni kotač pokrene u pravome smjeru”. Također je istaknula da se mora prestati s marginalizacijom i majorizacijom hrvatskoga naroda u BiH, a prvi korak u tome je uspostava legalne državne vlasti svih triju konstitutivnih naroda te reorganizacija državnog Ustava od ovog sadašnjeg i nedjelotvornog u budući djelotvorni i napredni.
U četvrtak 8. rujna kardinala Puljića primio je predsjednik Senata John Boehner. Tri su točke oko kojih su se složili u razgovoru a koje su ujedno i ključne za uspostavu suvremene europske države BiH: prije svega, da bi se vratilo povjerenje nužno je osposobiti pravni sustav; drugim riječima, uspostaviti vlast koju podupiru sva tri konstitutivna naroda i čijim odlukama vjeruju; druga stvar na kojoj je nužno poraditi jest Ustav BiH koji će konačno pokrenuti državu s mrtve točke i zaustaviti trajno iseljavanje hrvatskoga katoličkog naroda te uspostaviti jednakopravnu državu u kojoj će sva tri naroda imati Ustavom zajamčena jednaka prava; konačno, složili su se da bi se velike sile trebale uključiti u rješavanju političkog i ekonomskog rješavanja problema u BiH. Predsjednik Boehner zahvalio je kardinalu Puljiću na posjetu te istaknuo da će pokrenuti sve svoje mehanizme kako bi se što prije pokrenuo proces pravednog rješenja BiH te uspostavila djelotvorna i stabilna vlast koju će jednako zastupati sva tri konstitutivna naroda, kako bi se uspostavila stabilna, pravna europska država BiH.
Kardinal Puljić susreo se, među ostalima, i s nadbiskupom Washingtona kardinalom Donaldom Wuerlom, a posjetio je i svog dugogodišnjeg prijatelja umirovljenoga washingtonskoga nadbiskupa kardinala Theodora Edgara McCarricka.
U srijedu 7. rujna kardinal Puljić posjetio je veleposlanstvo BiH u Washingtonu, gdje ga je primio veleposlanik Mitar Kujundžić. U srdačnom i ugodnom razgovoru, u kojem su sudjelovali svi djelatnici veleposlanstva, veleposlanik Kujundžić iznio je nekoliko zanimljivosti vezanih uz veleposlanstvo. Uz činjenicu da u veleposlanstvu rade djelatnici iz sva tri konstitutivna naroda u BiH, veleposlanik Kujundžić istaknuo je da to veleposlanstvo ima najviše djelatnika od svih veleposlanstva BiH u svijetu, a ujedno se radi i o prostorno najvećem veleposlanstvu BiH.
U Arlingtonu u Virginiji priređen je molitveni doručak kardinala Puljića s kongresmenima Američkog parlamenta i akreditiranim veleposlanicima u Washingtonu. Kardinal Puljić upoznao je nazočne sa stanjem Katoličke Crkve u BiH u njezinom duhovnome, karitativnom i intelektualnom zalaganju. Pojasnio je i ulogu međureligijskog vijeća BiH u dijalogu, pomirenju i povratku povjerenja među domaćim konfesijama i nacijama, ali i nužnu potrebu preuređenja civilne vlasti i uprave u državi koja po trenutačnoj ustavnoj platformi ne funkcionira kao jednakopravna država triju konstitutivnih naroda BiH.
U ponedjeljak 5. rujna u Hrvatskoj katoličkoj župi sv. Ćirila, Metoda i Rafaela u New Yorku održan je susret kardinala Puljića s bosanskohercegovačkim i hrvatskim predstavnicima pri UN-u. Uz podijeljeni pisani sinopsis o trenutačnom stanju u Federaciji BiH i RS, kardinal Puljić izložio je svoja zapažanja glede aktualnih problema koji se tiču hrvatskog katoličkog korpusa u BiH. Pored svima dobro znanog nedjelotvornog ugovora iz Daytona u kojemu je nužno potrebna revizija dokumenata i novi pristupi rješavanja bosanskohercegovačke situacije, jednakopravnost hrvatskog naroda je postala glavna briga oko koje se kardinal usredotočio tijekom cijeloga razgovora. Prepolovljen broj Hrvata vjernika, ignoriranje provedbe popisa stanovništva te formalizam nedemokratskih državnih institucija prioriteti su na kojima hitno treba djelovati. Generalni konzul RH Marijan Gubić zajedno s hrvatskim veleposlanikom pri UN-u Rankom Vilićem podržao je kardinalovo zauzimanje za hrvatski korpus u BiH i traženju njegovih prava koja mu povijesno, zemljopisno, sociološki i politički pripadaju kao konstitutivnom, jednakopravnom, autentičnom narodu BiH.
Kardinal Puljić gostovao je 2. rujna u televizijskoj emisiji Glas Amerike – Studio Washington. Na novinarski upit o stavu američke Vlade prema situaciji u BiH nepunih godinu dana nakon općih izbora 2010. godine, kardinal Puljić je kazao da, usprkos velikoj zabrinutosti i interesu, ne žele samostalno intervenirati jer očekuju veću odgovornost domaćih političara. Odgovarajući na pitanje o osobnom stavu u vezi manjina u BiH, kardinal Puljić je kazao da se tako ne može nazivati nijedan konstitutivni narod koji čine ravnopravni građani na svim prostorima BiH. Istaknuo je potrebu stvaranja političke strukture i zakonskog okvira prema kojem bi svi građani, bez obzira na vjersku, etničku ili kulturnu pripadnost, na svoju državu gledali kao dom, za što nedostaje povjerenja među ljudima.