Sarajevo, (IKA) – Vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić primio je 13. prosinca člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željka Komšića, na njegovu inicijativu. U sadržajnom i otvorenom razgovoru predsjednik Komšić upoznao je kardinala Puljića s problemom policajaca u BiH koji su ostali bez radnog mjesta, što je aktualna tema u BiH i problem zbog kojeg je zakasnio na susret s kardinalom Puljićem. Pojasnio je da se ovih dana u medijima u BiH puno govori o pitanju tih policajaca koji su izgubili radno mjesto te nemaju mogućnost zaposlenja u službi osiguranja, a nitko ne želi riješiti problem tih ljudi. Kardinal Puljić je rekao da im treba dati obrazloženje i iznijeti argumente, jer ovakav način djelovanja stvara nepovjerenje i nesigurnost u društvu. Treba stvoriti osjećaj i ozračje sigurnosti u zemlji, što je istaknuo i papa Benedikt XVI. u poruci za Dan mira, rekao je kardinal.

Kardinal Puljić istaknuo je kako svaki čovjek ima pravo na jednakopravnost i na svoj identitet, ističući da se ne može govoriti o multikulturalnosti, ako nema jednakopravnosti na pravnoj razini jer bez jednakopravnosti pada i multikulturalnost. Bilo je riječi i o zaštiti crkvene imovine. Kardinal Puljić je istaknuo kako Vrhbosanska nadbiskupija nije u mogućnosti putem odvjetnika štititi svoju imovinu, jer je to zadaća pravne države.
Predsjednik Komšić je, između ostaloga, izvijestio kardinala i o razgovoru s visokim predstavnikom u BiH Christianom Schwarz-Schillingom o nužnosti ustavnog uređenja, kao i o nacionalnom pitanju. Prema Komšićevim riječima, frustracije postoje na sve tri strane, a “Hrvati moraju definirati svoj strateški interes, jer će doći trenutak kad će se trebati znati što se želi”. Kardinal Puljić kazao je da prihvaća razgovarati o toj tematici, ističući kako on nije pravnik, nego teolog, te kako na pravnom području traži mišljenje isključivo od stručnjaka s pravnog područja, no “da mu ne treba pravnik da bi znao što je pravedno”.

Kardinal Puljić također je upoznao predsjednika Komšića s prijedlogom Biskupske konferencije BiH od 29. listopada 2005. o društveno-pravnom uređenju BiH pod naslovom: “Bosna i Hercegovina – izvor nestabilnosti i prijetnja miru, ili buduća članica EU-a”. Prema tom prijedlogu BiH bi bila podijeljena u četiri regije ili federalne jedinice odnosno kantona s paritetnom vlašću na državnom razini. U spomenutom prijedlogu istaknuo je kako bi vrlo bitno bilo da na regionalnoj razini svaki konstitutivni narod ima najmanje 30% udjela u zakonodavnoj i izvršnoj vlasti, kako pripadnici jednoga naroda nikada ne bi mogli nadglasati pripadnike druga dva naroda. Općine bi u takvim regijama bile žarište razvoja, a s državom bi trebala postojati vertikala. Kardinal je istaknuo i važnost procesa europske integracije, a na pitanje što misli o ustavnim promjenama, odgovorio je da treba donijeti novi ustav, jer je postojeći samo mirovni sporazum. Ustav se treba izgraditi i sve tri strane trebale bi dati doprinos u tom procesu. Kardinal Puljić iznio je potrebu da se i horizontalno i vertikalno radi na stvaranju ozračja o istinskim vrijednostima, što je zadaća i svih političara. Složili se kako je javnost ponekad uistinu zatrovana i opterećena negativnim nabojem. “Vjerski poglavari u BiH su primjer i političarima i svim ljudima dobre volje, jer među njima dijalog nije nikada prestao, nego je vođen i teškim trenucima. Prevažno je razgovarati”, poručio je kardinal Puljić.