Temišvar, (IKA/KTA) – U povodu 350. obljetnice najstarijeg pisanog spomena čudotvorne slike Blažene Djevice Marije u jednom od najpoznatijih Gospinih svetišta u Rumunjskoj Marija Radna u biskupiji Temišvar, na blagdan Gospe od brda Karmela, 16. srpnja, vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić slavio je svečanu euharistiju u papinskoj bazilici Marije Majke milosti. Koncelebrirali su temišvarski biskup Martin Roos i novoimenovani biskup Jozsef-Csaba Pal, predsjednik Međunarodne biskupske konferencije sv. Ćirila i Metoda zrenjaninski biskup Ladislav Nemet te oko 40 svećenika Temišvarske biskupije. Među hodočasnicima, koji su ispunili baziliku, bio je i velik broj karaševskih Hrvata. Riječ je o Hrvatima koji su zovu po naselju Karaševo koje je i danas najveće hrvatsko mjesto u Rumunjskoj. Hrvati su u Rumunjsku stigli oko 1393. godine, najvjerojatnije iz Kreševa u Bosni i Hercegovini, a danas u toj zemlji živi oko 8000 karaševskih Hrvata u župama Lupak, Klokotić i Karaševo.
Kardinal Puljić u propovijedi se prisjetio svoga pohoda tom svetištu 2009. godine te kazao da nosi divna sjećanja. Velika je to povijesna istina – naš hod za križem. Naši ljudi vjere izdržavali su brojne kušnje jer im je križ bio uporište nade i ustrajnosti. To nije samo simbol nego i sadržaj vjernosti Kristu. Danas, kada ponovno prolazimo kušnje nove diktature valja nam se ponovo vratiti s križem Mariji, jer nam je postala majka pod križem”, kazao je kardinal Puljić.
Napominjući da je nekad vladala diktatura proleterijata, a sada diktatura birokracije, kardinal Puljić kazao je: „Nekada su iz zapadne i srednje Europe dolazili ovamo, a sada naši ljudi bježe tamo te napuštaju ove divne prostore jer se stvara takva ekonomska politika”. „Kroz 350 godina ovaj Marijin lik bio je znak zaštite i utjehe. Danas joj ponovno dolazimo da je molimo za naše obitelji, to osnovno gnijezdo čovječanstva, da ne bude diktaturom demokracije uništeno; da obiteljsko gnijezdo bude svetište života. Bog nam se rodio kroz nazaretsku Obitelj te je tako potvrdio i posvetio ono što na početku stvorio kao svoje prve suradnike u rađanju i odgajanju života”, kazao je kardinal Puljić.
„Danas smo ponovno kod naše Majke kao njezina djeca i molimo da ne izgubimo pamćenje, nego da znamo cijeniti korijenje iz kojeg smo nikli. Toliko je žrtava zalijevalo to korijenje i nacionalnog bića i vjerničkog identiteta. Ne smijemo zaboraviti te žrtve, tu prolivenu nevinu krv, tolike suze i znoj naših predaka. Danas smo kod nje da čujemo ponovno njezinu poruku koju je izrekla u Kani galilejskoj na svadbi: što god vam rekne učinite. Isusovu riječ valja čuti i živjeti jer je to izvor nade i snage u našem svagdanjem životu. Danas smo kod ovog čudotvornog lika Gospina, moleći je da nam ponovno daruje vjeru što je svjetlo života, da ne hodamo u mraku bez cilja, nego da svjesno putujemo vječnosti iz žive vjere u uskrsnuće, te jednom budemo tamo gdje je ona uzdignuta i okrunjena na nebu u otajstvu Presvetog Trojstva”, rekao je kardinal Puljić.
„Molimo za svakog čovjeka, za svaku obitelj i za ovu zemlju Rumunjsku u kojoj žive različiti narodi: Rumunji, Nijemci, Mađari, kao i moji Hrvati i drugi. Neka ta različitost, nacionalna i kulturna, bude bogatstvo izgrađivanja ove zemlje i u njoj napretka i mira. Marijo Radna, moli za nas”, rekao je kardinal Puljić u propovijedi.
Gospino svetište Marija Radna jedno je od najvećih i najpoznatijih svetišta u Rumunjskoj. Riječ „Radna” dolazi od riječi „ruda” jer su u okolici svetišta nekada bili rudnici metala. Bosanski franjevci tu su došli u 15. stoljeću i godine 1520. sagradili kapelicu, koja je 1695. potpuno izgorjela, jedino je Gospina slika ostala neoštećena. Od tada su počela hodočašća. Današnja crkva posvećena je 1767. godine, a pored nje se nalazi napušteni franjevački samostan. Hrvati svake godine dolaze na hodočašće u Maria Radna, koje se nalazi 137 km udaljeno od njihovih domova. Redovito se hodočasti pješačeći tri dana, a noću se prespava u nekom selu, najčešće pravoslavnom.
Nakon zajedničkog ručka s biskupima, svećenicima i ostalim uzvanicima, kardinal se sastao sa svećenicima karaševskim Hrvatima koji djeluju u biskupiji Temišvar. U opuštenom razgovoru kardinal im je je prenio aktualnosti iz života Crkve u BiH te stanju Hrvata u BiH. Ohrabrio ih je u njihovom pastoralnom djelovanju i svećeničkom životu. Potaknuo ih je na vjerno čuvanje svoga identiteta, ali im je također naglasio važnost integracije u život Crkve u Rumunjskoj.