Menlo Park, 18. 2. 1999. (IKA/CNS) – Predstojnik Kongregacije za nauk vjere kardinal Joseph Ratzinger komentirao je za tjednik “Catholic San Francisco”, rad svoje Kongregacije, te epitete koje joj daju različita glasila, a koji se kreću od “represivna”, “cenzorska” do “inkvizicijska”. Svi koji tako pišu o Kongregaciji za nauk vjere su u krivome, rekao je kardinal, pitajući se zašto katolici ne bi imali pravo znati što je u stvari katoličko, a što nije. Rad te kongregacije mogao bi se najkraće sažeti riječima: promicati i štititi katoličku vjeru, zaključio je kardinal Ratzinger. “Ne želim reći kako je naša Kongregacija bezgrešna i da nikada nismo načinili pogrešku, ali mi činimo sve što je nužno da bi objasnili našu vjeru i zaštitili ljude od mogućeg krivotvorenja vjere”, rekao je njemački kardinal, koji je na čelu te Kongregacije od god. 1981, dodavši kako Kongregacija nastoji uvijek poštivati razvoj teološke misli. Kardinal Ratzinger održao je u Sjedinjenim Američkim Državama predavanje na Sveučilištu sv. Patricka u Menlo Parku. U predavanju je posebno istaknuo problem prevelikoga subjektivizma koji postoji, ne samo u američkome, nego i u svim razvijenim zapadnim društvima. U takvim se društvima gube apsolutne vrijednosti, a sva mišljenja postaju jednako vrijedna, upozorio je kardinal, istaknuvši kako se time društvo dijeli u najtemeljnijim stvarima. “Ako ne postoje zajedničke vrijednosti, zajedničke istine, dovoljna komunikacija o temeljima ljudskoga života – kako živjeti, kako odgovarati na velike izazove ljudskome životu – tada istinsko društvo postaje nemoguće”, zaključio je predsjednik Kongregacije za nauk vjere. Te i slične teme pokreće i papa Ivan Pavao II. u svojoj posljednjoj enciklici “Fides et Ratio” (Vjera i razum). Rasprava o pitanjima kao što su ljudski odnos prema Bogu, zanima Papu i u privatnim razgovorima, rekao je kardinal Ratzinger, kojega mnogi smatraju Papinim najpovjerljivijim sugovornikom. Na novinarevo pitanje koju korist prosječni vjernik može imati od visokostručno pisane enciklike, kardinal je odgovorio kako je istina da je ta enciklika pisana i ponajprije namijenjena “biskupima, svećenicima, odgajateljima i ostalima u Crkvi koji imaju intelektualne odgovornosti”. “Međutim, ona nije bez značenja za običnog vjernika, jer svi vjernici žele biti uvjereni kako je njihova odluka da budu kršćani dobro utemeljena, žele znati da je njihova vjera nešto više od kulturne tradicije i više nego puka pripadnost nastala rođenjem u katoličkoj obitelji, te da im njihova vjera može pomoći da dođu u pravi odnos s pravim Bogom i Isusom Kristom”, rekao je kardinal. U razgovoru za “Catholic San Francisco” kardinal Ratzinger je govorio i o odnosu kršćanstva i različitih kulturnih tradicija, rekavši kako je česta tema teoloških rasprava kako različite kulture izražavaju ideju Boga i različitih teoloških pojmova. Ta se tema posebno nametnula na nedavnim sinodama biskupa iz Afrike i Azije, a katolici su pozvani na “zajedništvo kultura”. Najnovija papina enciklika insistira na autentičnome naviještanju Evanđelja koja dopušta ljudima da sačuvaju svoj vlastiti kulturni identitet i načine zajednicu vjernika koja je obilježena univerzalizmom koji može biti prihvaćen u svakoj kulturi.