Vatikan, 17. 4. 2002. (IKA) – Pročelnik Kongregacije za nauk vjere kardinal Joseph Ratzinger navršio je 16. travnja 75 godina života te će prema kanonskim propisima dati ostavku na dužnost pročelnika te Kongregacije, na kojoj je prije 20 godina naslijedio kardinala Franju Šepera. Tom su prilikom kardinalu Ratzingeru stigle čestitke s raznih strana, a nadbiskupija München-Freising, koju je neko vrijeme vodio, priredila je zajedno s njegovom rodnom biskupijom Passau posebno hodočašće te će mu u subotu 20. travnja u Rimu prirediti i posebnu akademiju, na kojoj će uz najviše crkvene dostojanstvenike sudjelovati i brojni, posebno njemački državni i politički predstavnici. U subotu je prije podne previđena posebna audijencija kod Svetog Oca, a popodne koncelebrirana misa u njegovoj naslovnoj crkvi Svete Marije u Trasteveru. 28. svibnja kardinal Ratzinger će proslaviti 25. obljetnicu biskupskoga ređenja. Tu će obljetnicu slaviti zajedno s kardinalom Friedrichom Wetterom svečanom koncelebriranom misom u münchenskoj katedrali na Duhove 19. svibnja, a nedjelju prije, sa svojim bratom Georgom 51. obljetnicu svećeničkoga ređenja u Traunsteinu, gdje su proveli djetinjstvo i obojica otkrili svećenički poziv. Rođen prije 75 godina u Marktlu am Inn u njemačkoj biskupiji Passau, Joseph Ratzinger bio je zaređen za svećenika 1951. godine i danas je jedan o najkvalificiranijih svjetskih teologa. Svoju je karijeru započeo predavanjem dogmatike u Münsteru, Tübingenu i Regensburgu i kao savjetnik na Drugom vatikanskom koncilu. God. 1977. papa Pavao VI. povjerio mu je upravu nadbiskupije München-Freising. Mjesec dana kasnije imenovao ga je kardinalom. God. 1982. sadašnji mu je Papa povjerio vodstvo Kongregacije za nauk vjere. Bio je i predsjednik Papinske biblijske komisije i Međunarodne teološke komisije te zamjenik dekana kardinalskog zbora. Kardinal Ratzinger bio je glavni promicatelj Općeg katoličkog katekizma. Tijekom vodstva Kongregacije izdao je i nekoliko autobiografskih djela. Nedavno je njemački novinar Peter Seewald objavio knjigu “Bog i svijet”, u kojoj je sabrao razgovore s kardinalom Ratzingerom. Prvo pitanje koje mu je postavio bilo je: “Boji li se katkada Boga”. Ratzinger je odgovorio: “Ne, jer Bog je dobar”. Kardinal je Ratzinger priznao da je svjestan svojih slabosti i grijeha te se kao grešnik boji Boga, ali ga se ne boji u smislu straha već prema njemu osjeća strahopoštovanje. Na još jedno zanimljivo pitanje, koje mu je nedavno postavio novinar Radio Vatikana: “Što misli o stajalištu nekih kršćana, koji kažu Bog da, Crkva ne?”, kardinal Ratzinger je odgovorio kako na taj način ti ljudi stvaraju sebi Boga po vlastitim ukusima, potrebama i vlastitoj zamisli. Bog na taj način nije više autoritet koji se nalazi pred čovjekom, nije više sudac mog bića i prema tome pravo svjetlo života. To je samo moja ideja o Bogu, rekao je kardinal Ratzinger i istaknuo kako je Bog konkretna stvarnost, kojom se ne može manipulirati prema vlastitim idejama i željama. Odvojiti ga od stvarnosti u kojoj je Bog nazočan i pomoću koje govori ljudima na zemlji, znači ne shvatiti Boga ozbiljno. U istom razgovoru kardinal Ratzinger se osvrnuo i na problem religioznosti u svijetu. Ljudi teže prema religioznosti bez obveza, prema anonimnoj mistici koja zadovoljava čovjeka, ali ne traži od njega neke posebne obveze. To je međutim, prema riječima kardinala Ratzingera, praznina, u kojoj to čovjekovo samozadovoljstvo ostaje zatvoreno u sebe samo. Osvrćući se na razvoj situacije u svijetu nakon terorističkih napada na Sjedinjene Američke Države, kardinal je Ratzinger primijetio kako se ti atentati poduzimaju čak u Božje ime. Na taj se način vjera iskorištava u vlastite svrhe. Vjera postaje politizirana i podvrgnuta vlasti te postaje čimbenik moći. Zbog toga je potrebno bolje upoznati Boga s njegovim ljudskim licem. Slično vrijedi i za fundamentalizme i fanatizme. Vjeru ne možemo definirati sami. To je Božji dar te ga treba proživljavati kao živu stvarnost. Crkva isključuje svaki oblik manipuliranja s vjerom. Na pitanje o pravednom ratu kardinal je Ratzinger priznao da je to vrlo osjetljivo pitanje, o kojem se uz problem smrtne kazne raspravljalo već tijekom priprave Općeg katekizma. Ti su problemi, prema riječima kardinala Ratzingera, i danas vrlo konkretni kao što su bili i u vrijeme kada je Hitler napao Poljsku. Obrana je prema njegovom mišljenju zakonita. Rat je dakle opravdan kada je to jedina mogućnost za obranu ljudskih života i vrednota. Pri tom se treba služiti prikladnim sredstvima za obranu i poštivati pravo. U tom ratu treba poštivati neprijatelja kao čovjeka, kao i sva temeljna prava i međunarodne dogovore. (j04400rv)