Beč, 5. 2. 2000. (IKA) – Dojmljivim se pozivom da i u budućnosti “onome što dijeli pretpostave ono što je zajedničko” austrijskoj javnosti ali i inozemnim krugovima na konferenciji za tisak u petak 4. veljače obratio predsjednik BK Austrije bečki nadbiskup kardinal Christoph Schoenborn. Bečki je nadbiskup to izjavio u povodu stvaranja nove austrijske Vlade te predstavio “Poruku nade” koja je te večeri pročitana u bečkoj katedrali Sv. Stjepana u tijeku “Molitve za Austriju”, pozivajući na “razboritost” i “obazrivost u riječima”. Schoenborn je pritom ukazao na razne izjave koje su Austriji i njezinu ugledu u svijetu nanijele velike štete. Tom je prigodom bečki nadbiskup istaknuo da “svaka vlast ima pravo biti vrednovana prema svojim djelima, što vrijedi i za ovu Vladu.”
Dijelom žestoke reakcije iz inozemstva kardinal Schoenborn označio je kao posljedicu povijesti 20. st. “koja je bila označena dovođenjem u pitanje temeljnih ljudskih vrijednosti i čovjekova dostojanstva” što je “psihološki razumljivo”. Pritom je bečki nadbiskup naglasio kako je Austrija u proteklih 50 godina bila “posebno stabilna, demokratska, humano zauzeta i vjerna ustavu”. Kardinal je podsjetio i na činjenicu da su promjene u 1989. godini i pobjede čovječnosti i slobode na Istoku i srednjem Istoku Europe bile moguće i velikim prinosom Austrije, pri čemu je istaknuo držanje Austrije u Mađarskoj revoluciji iz 1956. godine, u Praškome proljeću 1968. te u burnim događanjima oko Solidarnosti u Poljskoj 1981. godine. “Ova zemlja, koja je toliko mnogo godina bila svjetionik slobode za susjede, nije se preko noći promijenila”, zaključio je kardinal Schoenborn.
“Vidimo da je naša zemlja u opasnosti i molimo da Božja zaštitnička ruka stoji iznad nas, iznad svih ljudi u ovoj zemlji koji su u opasnosti da jedni drugima budu neprijatelji”, rekao je te večeri kardinal u bečkoj katedrali. Govoreći o toj opasnosti, kardinal je spomenuo kako se ona uvlači u odnose ne samo u Europi i u Austriji nego i u međuobiteljske i prijateljske odnose. Zlo nije samo kod drugih, pripomenuo je kardinal Schoenborn. Ono počinje u ljudskome srcu i zbog toga je odlučujuće “razlikovanje duhova”, što se nameće kao zadatak i za osobni ali i za život Austrije. Prema njegovim riječima, samo će plodovi pokazati o čemu se radi. U Austriji su do sada ljudi dobro živjeli jedni s drugima, “u usporedbi s drugim zemljama, čak vrlo dobro”, pridodao je kardinal spominjući kako su događanja u susjednim zemljama pokazala da “neprijateljstvo i mržnja” odjednom mogu eskalirati među ljudima koji su “dugo i mirno živjeli jedni s drugima”. Zbog toga su Austrijanci pozvani na budnost da “nikad više ne dođu vremena u kojima će pogled na svijet tako duboko dijeliti ljude da se međusobno zarate”. “Svatko od nas ima odgovornost da se njeguju prijaznost, dobrota i vjernost, da jezik ne podivlja”, rekao je bečki nadbiskup te dodao da je “nasilje u govoru” naznaka da je “vatra mržnje počela gorjeti”.
Na kraju misnoga slavlja u kojem se molilo za Austriju otpjevana je austrijska himna, a mnogi su se vjernici zajedno s kardinalom Schoenbornom i svećenicima ostali moliti pred Marijinim likom i nakon službenog završetka mise.
Kardinal Schoenborn dao je intervju za dnevni list “La Repubblica” u kojem se zauzeo za dijalog između Europske unije i Austrije. “Reakcije koje smo čuli posljednjih dana povrijedile su mnoge Austrijance koji su osvjedočeni Europljani. Oni žale da je umjesto dijaloga uslijedila osuda jedne cijele zemlje i njezinih stanovnika”, istaknuo je kardinal, navodeći kako su se Austrijanci 1994. godine u velikoj većini opredijelili za EU. “Sjedimo za istim stolom. Ako je tome tako, onda jedni s drugima trebamo razgovarati bez isključivanja”, rekao je Schoenborn te podsjetio na dobre demokratske tradicije austrijske povijesti, ali i na bolne točke iz te povijesti, pripomenuvši kako je istina da je Hitler rođen u Austriji, ali je upravo u tome vremenu bilo i mnogo mučenika Crkve među Austrijancima. Austrijski će biskupi, prema kardinalovim riječima, budno pratiti rad nove Vlade, što su, uostalom, činili i za dosadašnjih vlada.