Rim, (IKA) – Navodna otkrića u britanskim arhivima koja bi optuživala Pija XII. za šutnju ili ravnodušnost pred progonom Židova ne donose ništa novoga, piše poluslužbeni vatikanski dnevnik Osservatore Romano, odgovarajući na medijske tvrdnje o dokumentima koje je objavio povjesničar Giuseppe Casarrubea, stručnjak za istraživanja engleskih arhiva. Riječ je o brzojavu od 19. listopada 1943. godine i pismu od 10. studenoga 1944. godine. U prvome tekstu američki otpravnik poslova opisuje “formalni oprez Pija XII. dan nakon deportacije rimskih Židova”.
Kardinal Achille Silvestrini, nekadašnji pročelnik Kongregacije za istočne Crkve, koji je godine 1953. stupio u diplomatsku službu Pija XII., u intervjuu za dnevnik La Stampa na koji se OR poziva, smatra da je Papa bio zabrinut da ne naruši poštovanje prema Svetoj Stolici koje su do tada iskazivali Nijemci. U onome tragičnome razdoblju Papina je briga bila da Nijemci ne diraju Rim i da poštuju njegovo sakralno obilježje. Njegovo nastojanje nije, dakle, bilo upereno protiv Židova. Naprotiv, upravo bi to oprezno ponašanje omogućilo zauzimanje u korist Židova i svih progonjenih. Bilo kakav javni prosvjed ili pobuna štetili bi. Istodobno se Papa zauzimao da u crkvama i katoličkim zavodima bude udomljeno što više Židova. Papa Pacelli poznavao je situaciju bolje od brojnih drugih. Bio je apostolski nuncij u Münchenu i Berlinu od 1917. do 1929. godine i “jako je dobro znao što je nacizam”, zaključio je kardinal Silvestrini.
U dokumentu iz godine 1944. riječ je o razgovoru između britanskoga veleposlanika i pape Pija XII. o pokolju koji su nacisti počinili nad mađarskim Židovima dok su Svetoj Stolici pristizali zahtjevi da osudi staljinistička zlodjela u baltičkim zemljama i Poljskoj. Dok je veleposlanik zagovarao javnu osudu nacističkih grozota, istodobno je savjetovao šutnju o užasima koje su počinili sovjetski saveznici. Papa je odlučio ostati dosljedan svome opreznome držanju: “osuditi grijeh a ne grešnika”, na što je također podsjetio povjesničar Andrea Riccardi u intervjuu za dnevnik “Il Corriere della Sera” od 1. veljače, napominje Osservatore Romano. Papa je smatrao ono što se dogodilo nizozemskim biskupima opomenom da ne učini isto što su oni učinili, istaknuo je kardinal Silvestrini. Nizozemski biskupi, naime, pismom su osudili “nemilosrdno i nepravedno postupanje sa Židovima. Taj je dokument u srpnju 1942. godine bio čitan u nizozemskim crkvama. Nakane su bile veoma dobre, ali su rezultati bili kobni, tvrdi dnevnik. Upravo je iz države gdje su svećenici oštro osudili progone Židova bilo više deportacija negoli iz bilo koje države zapadne Europe, ustvrdio je kardinal. Pred holokaustom su šutjeli svi, a jedino se od Pape traži polaganje računa, drugi nikada nisu upitni, zaključio je kardinal Silvestrini.

.