Rim, (IKA) – Međureligijski dijalog u Aziji jedan je od glavnih prioriteta papinstva Benedikta XVI., a putovanje kardinala Jean-Louisa Taurana u Japan od 2. do 10. kolovoza, potvrdilo je tu posebnu pozornost i istaknulo dijalog među svim religijama na azijskome kontinentu. Katolički biskupi u Japanu odlučili su odrediti jedan dan u godini koji će biti posvećen molitvi za međureligijski dijalog u njihovoj zemlji. Vjerski predstavnici šintoizma, budizma i islama s kojima se kardinal Tauran susreo pohvalili su vrlo važnu ulogu koju Katolička Crkva ima u promicanju dijaloga. U svakom slučaju, Zemlja Izlazećega Sunca daleko je od napetosti koje se u drugim zemljama toga kontinenta ponekad pretvaraju u nasilje. U razgovoru za Radio Vatikan o vjerskim vidicima života u Japanu i mogućnostima za vjerski dijalog, kardinal Tauran napomenuo je da u Japanu posebice zadivljuje to što se religija nalazi posvuda. Japanci se rađaju u šintoizmu, prakticiraju budizam; tako postoji neka vrsta vjerske mješavine, a to stvara dojam da je religija dio društvenoga tkiva. Japanci u religiji ne traže apsolutnu istinu, nego neku vrstu pomirenja u odnosu na kušnje u životu, primijetio je kardinal. Napomenuvši nadalje kako se međureligijski dijalog vodi na razini mjesnih Crkvi, odnosno na razini župa, škola, sveučilišta, a ne na vrhu, kardinal je istaknuo da Katolička Crkva posjeduje dragocjenu mrežu škola i sveučilišta, koji su teren za spontani dijalog o životu među različitim religijama. I sve se to razvija u skladu, a to je ono što je na mene ostavilo vrlo snažan dojam – u toj su zemlji svi odgojeni, svi se poštuju, postoji svojevrsna “filozofija sklada” koja pomaže u tom mirnom dijalogu, istaknuo je kardinal.
Na novinarovu primjedbu kako je sudjelovao na nekim liturgijskim slavljima u gradovima koji su prije više od 60 godina bili uništeni atomskom bombom, u Hiroshimi i Nagasakiju, kardinal je prije svega naglasio kako se, kada se posjete muzeji, čovjek gotovo srami zbog toga što pripada ovome čovječanstvu. Neopisivo je to što je čovjek u stanju napraviti, istaknuo je kardinal te dodao da se, s druge strane, to želi pamtiti, da bi se izbjeglo da se ponovi u budućnosti. Ali, ono što me posebno potreslo su mjesta na kojima su u XVI. i XVII. stoljeću mučeništvo doživjela naša braća kršćani. Nepobitno je da je riječ o Crkvi čiji korijeni uranjaju u krv mučenika, rekao je kardinal Tauran te pojasnio što se tada dogodilo. Šogun, tadašnja politička vlast, govorila je: ako želite biti Japanci, ne možete biti kršćani, jer kršćanstvo je uvezena religija. Stoga, ili Isus ili ja. Na odgovor kršćana da je Isus Krist za njih svjetlost, istina i život, svi su, pa i djeca zajedno s roditeljima mučeni i ubijeni. Učinjene su strahovite stvari. Rekao sam stoga japanskim katolicima da je njihovo nasljeđe mučno i mora uroditi plodom, pa se zato molimo da donese dobre plodove, rekao je kardinal.