Istina je prava novost.

Kardinal Urosa o spremnosti Crkve na dijalog

Nadbiskup Caracasa s Koordinacijskim odborom Narodne skupštine Venezuele

Caracas, (IKA) – Bio je poticajan i miran susret, ocijenio je 27. srpnja kardinal Jorge Urosa, nadbiskup Caracasa, nakon susreta s Koordinacijskim odborom Narodne skupštine Venezuele. Kardinal je tražio da nacionalna televizija izravno prenosi susret i premda njegov zahtjev nije bio prihvaćen, obećano mu je da će ga televizija naknadno emitirati.
U prvom dijelu susreta kardinal je pročitao svoj dokument, a u drugom dijelu odgovarao je na upite i primjedbe članova odbora. Južnoamerički tisak posvetio je veliku pozornost susretu, navodeći dijelove dokumenta kardinala Urose, koji je poželio istinski dijalog i podsjetio kako Ustav svakome građaninu jamči prava, dakle i biskupima, što se tiče slobodnoga sudjelovanja u nacionalnome životu, u društvenim odgovornostima i promicanju općega dobra.
Crkva promiče ta prava pod raznim vladama s različitim političkim nadahnućima i ideologijama. To čini jer je njezina skrb za društveni suživot, slobodu i pravednost, kao i za mir, bratstvo i pomirbu sastavni dio njezina evanđeoskog poslanja, istaknuo je kardinal te citirao niz biskupskih dokumenta, od 1958. godine do danas, u kojima biskupi, kao pastiri i duhovne vođe, govore o zabrinutosti za gospodarski, politički i ustavni život nacije, napominjući da se poradi toga ni Crkva ni njezina hijerarhija ne smatraju političkim subjektom ni oporbenom strankom.
Odlučno braneći pravo Crkve da uvijek govori kada smatra važnim i potrebnim, kardinal Urosa pojasnio je neke svoje nedavne izjave.
Nisam pokretao tužbe ili osude nego samo očitovao svoja promišljanja, zaštićen ustavnim pravima, to sam svjesno učinio, riskirajući da pogriješim, ali nisam izrekao laži. Iznio sam dvije činjenice, a prva je da “predsjednik Chavez želi okrenuti zemlju na socijalističko-marksistički put”; ništa novo nije rečeno jer sam je predsjednik izjavio da je marksist.
Kardinal je podsjetio da je “socijalističko-marksističko uređenje totalitarna država”. Što se, pak, tiče državnih ustanova kardinal je ustvrdio: “Nikada se nisam negativno izrazio o tim ustavnim stvarnostima niti sam ih ikad napao”. Moja promišljanja nisu protiv ustanova, nego se odnose na neka ponašanja, istaknuo je kardinal.
Ako tvrdim da su, prema mome mišljenju neki zakoni protuustavni, to ne znači da napadam Nacionalnu skupštinu, istaknuo je kardinal te naveo sedam zakona i jedan zakonski nacrt koje on, i ne samo on, smatra protuustavnima.
Općenito ti zakoni pogađaju politički pluralizam, bitan za demokratski život, jer utjelovljuju socijalističko shvaćanje kako bi se naknadno uspostavila socijalistička domovina, to će činjenično polučiti “samo jednu obveznu ideologiju za sve građane”, što je protivno duhu našega Ustava”. Kardinal je u zaključku dokumenta potvrdio bezuvjetnu spremnost Crkve i njezinih pastira za dijalog, sučeljavanje i traženje svima prihvatljivih rješenja za probleme države.

.