Pariz, (IKA) – Pariški nadbiskup kardinal Andre Vingt-Trois u razgovoru za francuski katolički dnevnik La Croix dao je svoje viđenje najnovijih tragičnih događaja u Parizu. Istaknuo je da iskušenje kroz koje prolazi Francuska duboko potresa čitavo društvo. Dani žalosti koje je proglasio predsjednik Hollande, smatra on, iskazuju osjećaje svih i odgovaraju na potrebu solidarnosti i zajedništva. Jednako tako, ovi događaji čine stvarnim osjećaj da se Francuska nalazi u nekoj vrsti “ratnog stanja”. “Za nas kršćane, kazao je mons. Vingt-Trois, to je poziv da se još više saživimo s patnjama naših sunarodnjaka i budemo svjedoci vjere s kojom živimo. Iluzorno je pokušati objasniti ovakvo divljaštvo: iracionalna mržnja se ne objašnjava. Ona čini još važnijim da sve svoje snage stavimo u službu žrtava i na to more mržnje odgovorimo ljubavlju.”
Francusko društvo već pedeset godina živi u miru, a sukobi s kojima je ponekad povezano često su u udaljenim područjima pa osobe koje u njima sudjeluju uime francuskog naroda mogu lako biti zaboravljene. Provala nasilja i krvoprolića na tlu Francuske obvezuju Francuze da izađu iz svojevrsne bezbrižnosti i iskuse fizičku blizinu smrti i tragiku ljudskog života. “Barbarstvu se moramo oduprijeti tako da s više ozbiljnosti pristupimo životu. Stalna prijetnja mora ojačati zalaganje u svakodnevnoj solidarnosti. Rat nije posao samo za “profesionalce”. On je prijetnja svakome od nas”, kazao je mons. Vingt-Trois.
Na pitanje kako religije mogu pridonijeti da se razriješe pitanja koja ovakvi događaju izazivaju, mons. Vingt-Trois odgovorio je da se mi, bez obzira kakva bila naša religija i duhovna tradicija, moramo suočiti s pitanjem: vjerujemo li u Boga koji želi smrt čovjeka ili u Boga koji želi živoga čovjeka? Možemo li zamisliti da služimo Bogu kroz mržnju, nasilje, fizičko ili verbalno? Ideja odbacivanja jedne kategorije ljudskih bića uvijek je zabluda koje se treba čuvati, a u ovom vremenu poremećene savjesti važno je prije svega afirmirati potpuno jedinstvo ljudske obitelji ukorijenjene u vjeri u Stvoritelja. Jedan od ciljeva tih napada je izazivanje panike koja može dovesti do raslojavanja francuskog društva i potaknuti ponašanje uzajamnog nepovjerenja među različitim skupinama. U tom slučaju muslimanske zajednice očito bi bile prve žrtve, poput brojnih muslimana koji su svakodnevne žrtve fanatika Islamske države. “Mi smo pozvani – a kršćani prije svih – da se odupremo zamci izbora žrtvenog jarca, da se ustrajno zalažemo za konsolidaciju društvenih veza”, istaknuo je kardinal Vingt-Trois. Nakon tih tragičnih događaja, francuske verzije krvoprolića koja se svakodnevno događaju diljem svijeta, Jubilej milosrđa ima posebno značenje. No, milosrđe nije neka vrsta olakog opravdanja naših mana i grijeha, već je ono ključni element da bi se u svijet unijelo više pravde i mira. “Milosrđe nije olakšica. Ono je poziva na obraćenje”, zaključio je kardinal Vingt-Trois u razgovoru koji je vodila Celine Hoyeau.