KARDINAL VINKO PULJIĆ POSJETIO BEOGRAD Katolički i pravoslavni poglavari složili su se o potrebi osnivanja Međureligijskog vijeća u BiH

Sarajevo, 11. 7. 1997. (IKA) – Sarajevski nadbiskup kardinal Vinko Puljić posjetio je 8. i 9. srpnja Beograd, gdje se susreo s poglavarom Srpske Pravoslavne Crkve patrijarhom Pavlom. O tijeku kardinalova posjeta Beogradu i njegovim razgovorima sa crkvenim poglavarima izvješteno je u priopćenju Biskupske konferencije BiH.
Po dolasku u Beograd, 8. srpnja, kardinal je odsjeo u samostanu bosanskih franjevaca, gdje ga je primio župnik župe sv. Ante i generalni vikar beogradske nadbiskupije fra Leopold Rohmes. Svečano misno slavlje zajedno s beogradskim nadbiskupom Francom Perkom i katoličkim svećenicima u Beogradu, kardinal Puljić je predvodio ujutro, 9. srpnja, u crkvi Krista Kralja. U homiliji je izrazio radost za vjerničko i molitveno zajedništvo na toj liturgiji te primjerima iz ratnih stradanja u Sarajevu osvijetlio život katoličke zajednice u tom gradu. Imajući na umu malobrojnost katolika u Beogradu, kardinal je istaknuo da “nigdje nismo manjina kad ozbiljno računamo s Bogom”. Nadbiskup Perko na kraju euharistije zahvalio se za iskustvo iz Sarajeva te obećao molitveno zajedništvo vjernika svoje nadbiskupije s katolicima u BiH. Poslije mise uslijedio je susret svećenika u rezidenciji beogradskog nadbiskupa, a isto prijepodne kardinal Puljić posjetio je i Apostolsku nuncijaturu u Beogradu.
Susret sa srpsko-pravoslavnim patrijarhom Pavlom zbio se istog dana poslijepodne u zgradi beogradske patrijaršije. U pratnji kardinala Puljića bili su beogradski nadbiskup Franc Perko, kardinalov tajnik Ivo Tomašević i generalni vikar vrhbosanske nadbiskupije mons. Mato Zovkić. Uz patrijarha Pavla u razgovoru su sudjelovali metropolit dabrobosanski Nikolaj Mrđa, episkop šumadijski Sava, episkop niški Irinej, episkop zvorničko-tuzlanski Vasilije Kačavenda, episkop branićevski Ignjatije, episkop novosadski Irinej, episkop dalmatinski Longin, te notar protođakon Momir Račić. Promatrači na susretu bili su predstavnici Svjetske konferencije religija za mir (WCRP) dr. William Vendley te pravoslavni svećenik iz SAD Leonid Krishkowsky.
Kardinal Puljić na sastanku je iznio zamisli o osnivanju Međureligijskog vijeća BiH, koje bi trebalo biti sredstvo suradnje katoličkih, pravoslavnih, muslimanskih i židovskih vjerskih poglavara. Podsjetio je na gorko iskustvo iz komunističkog razdoblja kada su državne vlasti osnivale udruženja vjerskih službenika ili pronalazila neposlušne svećenike i imame za promicanje svojih političkih interesa mimo ili protiv smjernica zakonitih vjerskih poglavara. Napomenuo je kako u poticaju za osnivanje Vijeća od početaka sudjeluje i metropolit dabrobosanski (sarajevski) Nikolaj, te istaknuo kako bi sada trebalo načiniti statut Vijeća na temelju kojega članovi, predstavnici svojih Crkava i vjerskih zajednica, ne bi mogli jedni druge nadglasavati, a Vijeće bi bilo sposobno za konstruktivno djelovanje.
Kardinal Puljić istaknuo je i potrebu sastajanja katoličkih i pravoslavnih crkvenih predstavnika u BiH, kako bi mogli raspraviti o zajedničkim potrebama i problemima svojih vjernika, koji žive u istoj državi. Također je zamolio da duhovni pastiri obiju Crkava porade na otklanjanju uvredljivog pisanja i govorenja jednih o drugima.
U svome govoru beogradski patrijarh Pavle složio se s potrebom susretanja bosanskohercegovačkih episkopa i biskupa te podupro poticaj za osnivanje Međureligijskog vijeća. O svrsi takvog vijeća govorio je zatim katolički predstavnik u Organizacijskom odboru za Međureligijsko vijeće BiH mons. Zovkić, a riječ je zatim preuzeo metropolit Nikolaj, koji se složio o potrebama međusobnih razgovora, jer, kako je istaknuo, “obje Crkve muče iste muke”. Episkop Vasilije pozdravio je osnutak Vijeća, ali je kardinalu Puljiću uputio molbu da zajedno s novim zagrebačkim nadbiskupom utječe na katolički tisak u Hrvatskoj i BiH, koji, po njegovoj tvrdnji, uvredljivo piše o SPC. Novosadski episkop Irinej smatra poticaj za osnivanje Međureligijskog vijeća perspektivnim, ali upozorava na opasnosti od uplitanja države. Podsjećajući na suradnju nekadašnje Biskupske konferencije Jugoslavije i Srpske Pravoslavne Crkve, on je zamolio kardinala Puljića da zajedno s Hrvatskom biskupskom konferencijom razmotri nastavak takve suradnje.
Kardinal Puljić u svom je odgovoru istaknuo tri mogućnosti djelovanja na tri razine: susreti katoličkih i pravoslavnih biskupa na području gdje konkretno djeluju, susreti vijeća pojedine biskupske konferencije i jedinstvenog vijeća SPC i osnutak mogućeg novog vijeća od strane Katoličke Crkve, uvažavajući nove biskupske konferencije, pri čemu bi trebalo biti nazočno i vijeće sadašnje Biskupske konferencije Jugoslavije.
Nadbiskup Perko rekao je da nova Biskupska konferencija Jugoslavije još nije pravno ustanovljena, ali se nada da će to biti dovršeno u tijeku ove godine. Pozdravio je susretanje pravoslavnih i katoličkih biskupa u novim državama te osnutak Međureligijskog vijeća.
O sastanku katoličkih i pravoslavnih poglavara priopćenje za javnost dala je i beogradska patrijaršija.