Srž poruke je da je moralna uloga Sjedinjenih Američkih Država u suočavanju sa zlom u svijetu i u izgradnji pravednoga mira svedena na stranačke kategorije koje potiču polarizaciju i destruktivne politike.

Tekst polazi od činjenice da su u novoj godini „Sjedinjene Države ušle u najdublju i najžešću raspravu, nakon kraja Hladnoga rata, o moralnoj osnovi američkih postupaka u svijetu“. Navode se, primjerice, događaji u Venezueli, Ukrajini i Grenlandu, koji su „potaknuli temeljna pitanja o uporabi vojne sile i značenju mira“. U tom smislu, trojica kardinala ističu kako se „ravnoteža između nacionalnog interesa i općega dobra postavlja u vrlo polarizirane okvire“. Osim toga, procjenjuje se „moralna uloga Sjedinjenih Američkih Država u suočavanju sa zlom u svijetu, podupiranju prava na život i ljudsko dostojanstvo te u podupiranju vjerske slobode“, a „izgradnja pravednoga i održivoga mira, toliko ključnoga za dobrobit čovječanstva, svodi se na stranačke kategorije koje potiču polarizaciju i destruktivne politike“, navode nadbiskupi.

Trojica kardinala u izjavi ocjenjuju međunarodno djelovanje Sjedinjenih Američkih Država u svjetlu načela koja je papa Lav XIV. istaknuo u govoru održanom 9. siječnja Diplomatskom zboru akreditiranom pri Svetoj Stolici. Posebno navode dio govora u kojemu Papa ističe da je slabost multilateralizma razlog posebne zabrinutosti na međunarodnoj razini te da se diplomacija koja promiče dijalog i traži konsenzus među svim stranama zamjenjuje diplomacijom temeljenom na sili, od strane pojedinaca ili skupina saveznika, jer je „rat ponovno u modi i širi se ratni žar“, a „mir se traži oružjem kao uvjet za potvrđivanje vlastite dominacije“. Kardinali Cupich, McElroy i Tobin te riječi smatraju pravim moralnim temeljem za međunarodne odnose i „trajnim etičkim kompasom za određivanje smjera američke vanjske politike u sljedećim godinama“.

U skladu s riječima pape Prevosta, trojica kardinala potom ističu potrebu za međunarodnom pomoći kako bi se zaštitili najvažniji elementi ljudskoga dostojanstva, koji su napadnuti zbog nastojanja bogatih zemalja da smanje ili ukinu svoje prinose programima humanitarne pomoći u inozemstvu. Jer, napominju, „kao pastiri i građani, prihvaćamo tu viziju za uspostavljanje istinski moralne vanjske politike za našu naciju“.

Kardinali stoga na kraju upućuju apel: „Nastojmo izgraditi uistinu pravedan i trajan mir, mir koji je Isus objavio u Evanđelju. Odrecimo se rata kao sredstva za kratkovidne nacionalne interese i ističimo da vojnu akciju valja smatrati samo posljednjim sredstvom u krajnjim situacijama, a ne normalnim instrumentom nacionalne politike. Tražimo vanjsku politiku koja poštuje i promiče pravo na ljudski život, vjersku slobodu i unaprjeđenje ljudskoga dostojanstva u cijelom svijetu, posebno kroz gospodarsku pomoć.“

Danas je, zaključuju, rasprava naše nacije o moralnom temelju američke politike pogođena polarizacijom, stranačkom pripadnošću i uskim gospodarskim i društvenim interesima. Međutim, „papa Lav nam je dao prizmu kroz koju ju možemo podići na mnogo višu razinu. Tijekom sljedećih mjeseci propovijedat ćemo, poučavati i poticati kako bi ta viša razina postala moguća“, napominju u izjavi američki kardinali.

Izjavu su potpisali kardinal Cupich, čikaški nadbiskup, na čelu jedne od najvećih nadbiskupija u Sjedinjenim Američkim Državama, s otprilike dva milijuna katolika i širokom mrežom župa, škola i socijalnih službi; kardinal McElroy, na čelu nadbiskupije Washington, koja se brine o više od 600.000 vjernika u saveznoj prijestolnici i Marylandu; i kardinal Tobin, nadbiskup Newarka, odgovoran za zajednicu od otprilike 1,3 milijuna katolika na sjeveru New Jerseyja, s brojnim župama, školama i obrazovnim ustanovama posvećenima odgoju i socijalnom radu.