Karin, (IKA) – Franjevačka crkva Marijina uznesenja u Karinu svečano je posvećena, a samostan Bezgrešnog začeća BDM, najstariji samostan Franjevačke provincije Presvetog otkupitelja, blagoslovljen na blagdan Gospe od Anđela u srijedu 2. kolovoza. Samostan i crkvu najprije su opljačkali, a potom potpuno uništili pobunjeni Srbi 1993. godine. Obnovljeni su financijskim sredstvima Ministarstva kulture RH, Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka RH te franjevačke provincije Presvetoga Otkupitelja sa sjedištem u Splitu. Crkvu je posvetio zadarski nadbiskup Ivan Prenđa, a samostan blagoslovio provincijal Franjevačke provincije Presvetoga Otkupitelja sa sjedištem u Splitu dr. fra Željko Tolić.

Na svečanom misnom slavlju koje je u samostanskoj crkvi predvodio nadbiskup Prenđa u koncelebraciji s provincijalom Tolićem, izaslanikom generalnog ministra Reda Manje braće iz Rima generalnim definitorom dr. fra Šimom Samcem, dekanom grada Benkovca don Čedomilom Šuprahom i gvardijanom karinskog samostana fra Franjom Samodolom, okupilo se više od dvije tisuće vjernika. Misnom slavlju pribivalo je više redovničkih i biskupijskih svećenika, a u kasnijem dijelu svečanosti se priključio i gospićko-senjski biskup Mile Bogović. Među istaknutim gostima bili su i predsjednik Hrvatskoga sabora Vladimir Šeks, ministri mr. Božo Biškupić i mr. Božidar Kalmeta, konzervator i začetnik koncepcije obnove, te voditelj svih radova na obnovi karinske crkve i samostana Miljenko Domijan.

Sve je na početku pozdravio gvardijan Samodol. Nadbiskup Prenđa u propovijedi je istaknuo kako se danas u Karinu slavi pobjeda ljubavi. “Kako bismo drukčije mogli nazvati ovu posvetu samostanske crkve otaca franjevaca Splitske provincije Presvetoga Otkupitelja. Ovo je uistinu vrijeme, trenutak svjetla i nade. Gdje ljubav pobjeđuje, uistinu nitko nije poražen ni ponižen. Kada ljubav nastupa, vraća se život”, kazao je nadbiskup. “Izgon male braće franjevaca iz ovog samostana trajao je pet godina. Nakon kušnje nametnutog rata braća su se vratila na ruševine svoga samostana i svoje crkvice. Nitko ne može opisati radost povratka ako nije osjetio nesreću progonstva. Franjevci su čvrstom voljom odlučili vratiti život provincije u samostan toga najslikovitijega krajolika, gdje se susreće plavetnilo mora i tihi uvir Karišnice u njegova prostranstva. Nije uzmanjkala ni dobrohotnost Vlade Republike Hrvatske, koja je izdašno pomogla da se obnovi ovo zdanje, ni naklonost dobrotvora Crkve u svijetu, koja je shvatila da se može opstati samo onda kad se ostaje vjeran korijenima. Plod svih tih napora jest obnova zdanja i života na ovoj točki crkvenog i narodnog postojanja na najljepši način. Mi danas možemo s punom sviješću i sigurnošću reći da znamo uporište neuništive nade u obnovu života i zdanja ovoga samostana. To je Isus Krist, Sin Boga živoga”. Nadbiskup Prenđa podsjetio je kako je katolička zajednica na tome području izgrađivala svoju kulturu, koja poznaje ostatke srednjovjekovne crkve Sv. Marka u Donjem Karinu, romaničkog stila s prelaska iz 12. u 13. stoljeće. “U toj vjeri su franjevci podigli ovu crkvu 1429. godine. U osmom desetljeću 17. stoljeća u Karinu se susreću katolici i pravoslavni vjernici u dugom razdoblju suživota sve do naših dana. Povijesna zbivanja naših dana nose nove oznake. Ovdje su sada uz dosadašnje stanovništvo i dosadašnje sakralne objekte, nove obitelji i organizirana župa sa svojom župnom crkvom Sv. Male Terezije i obnovljeni franjevački samostan, koji će ponuditi ovom čovjeku Riječ Božju i Sveta otajstva vjere. Želim da i župa sv. Male Terezije i franjevački samostan budu mjesto susretanja i čvrsti oslonac života za katoličke vjernike i jednako čvrsti oslonac suživota katoličkih i pravoslavnih vjernika. U naravi je, naime, franjevačke karizme duboka ljubav prema čovjeku kao slici Božjoj bez obzira na rasnu, nacionalnu ili vjersku pripadnost. Uljudnost, gostoprimstvo, osjećaj za potrebne s jedne strane odlike su toliko bliske malom čovjeku i kršćanski humanizam utemeljen na evanđelju s druge strane jesu jamstvo franjevačkog doprinosa svekolikom životu ovoga dijela Zadarske nadbiskupije i naše hrvatske domovine. Hrvatski vjernik u ime evanđelja i svoje vjere pozvan je opet u novom vremenu širiti duh tolerancije, opraštanja, pomirenja, štoviše suživota, te tako pružati svjedočanstvo ukorijenjenosti u Kristovo Evanđelje. Kad smo tako postupali kroz svu našu povijest, nismo se nikada pokajali. Tim duhovnim bogatstvom može ovaj mali narod sa svojom Crkvom biti graditelj novoga društva europskim okvirima utemeljena na neprolaznim vrednotama duha. Zato imamo snage jer nam ona dolazi od Boga”, poručio je na kraju nadbiskup Prenđa.

Na kraju misnog slavlja riječ zahvale svima je izrekao provincijal Tolić, koji je nakon mise blagoslovio samostan. Istaknuo je kako su kroz povijest franjevci na kamenu uz ljude umorne od kamena nalazili svoj identitet čovjeka i fratra. Upravo svijetli trag naše braće u prošlosti i važnost koju je karinski samostan imao kroz stoljeća, potaknuli su upravu naše provincije da je nedugo nakon Vojno-redarstvene operacije Oluja krenulo i pitanje obnove crkve i samostana u Karinu, koje su zajedno s franjevačkom grobnicom i gospodarskim objektima pobunjeni Srbi najprije opljačkali, a potom i minirali 1993. godine, kazao je Tolić, dodavši kako je ta provincija u tijeku Domovinskog rata pretrpjela veliku materijalnu štetu od 105 uništenih objekata, koji su se nalazili na okupiranom području. Provincijal je u znak zahvale za obnovu crkve i samostana prigodne darove uručio ministrima Biškupicu i Kalmeti.

Pismo generalnog ministra Reda Manje braće pročitao je njegov izaslanik generalni definitor dr. fra Šime Samac. Između ostalog ističe: “Dok slavimo 800. obljetnicu utemeljenja našega Reda, pomoć Ministarstva kulture i Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka u ovoj obnovi porušenoga i onoga iz protekloga rata doživljavamo kao posebnu zahvalu za sve dobro što su ga franjevci učinili u proteklih 800 godina i tako obuhvatili kulturnu baštinu hrvatskoga naroda. Njihov doprinos nije mali, a nadamo se da ce moći biti još veći u prilikama u kojima živi puk s kojim franjevci dijele povijesni usud”. Ujedno je dr. Samac kazao kako je Providnost htjela da se porušeno obnovi, istaknuvši: “Ovaj samostan je duhovna oaza za dobre ljude, ljude vjere i svih dobrih namjera”.
Uime predsjednika Vlade RH dr. Ive Sanadera i u svoje osobno ime obratio se ministar mr. Biškupić. “Danas svjedočimo o upornosti i ljubavi hrvatskog čovjeka, koji je ruševine ponovno pretvorio u divno zdanje. Obnovom ovog samostana osigurali smo trajnu duhovnu i fizičku prisutnost franjevaca redovnika kao poticajnog čimbenika svima nama koji prihvatismo zajedničku brigu i obvezu očuvanja kulturne baštine”. Pročitana je i prigodna povelja o obnovi samostana i crkve. Misno slavlje, koje je završilo himnom “Lijepa naša”, uveličao je mješoviti zbor crkve Gospe od Zdravlja iz Splita pod ravnanjem fra Stipice Grgata i orguljskom pratnjom s. Zorislave Radić. Nakon mise nazočni su u samostanskim prostorijama mogli pogledati prigodnu izložbu o samostanu i crkvi kroz povijest.
U popodnevnim su satima priređene su tradicionalne pučke igre, biciklistička utrka od izvora do utoka rijeke Karišnice, te je organiziran sportski i kulturno-glazbeni program.