Kaštel Štafilić, (IKA) – U župnoj crkvi Bezgrešnog začeća Blažene Djevice Marije u Kaštel Štafiliću blagdan nebeske zaštitnice proslavljen je 8. prosinca. Prijepodnevne pjevane mise predvodio je kaštelanski župnik don Mate Ćulić, a središnje blagdansko bogoslužje predvodio je generalni vikar Splitsko-makarske biskupije dr. Ivan Ćubelić, u suslavlju s domaćim župnikom te svećenicima Trogirskog dekanata. Prije svečane mise veliki ophod pošao je starom jezgrom Kaštel Štafilića, u kojem je nošena čudotvorna Gospina prilika iz 16. stoljeća. Ta stara prilika Gospe Bezgrešne u srebrnom okviru, u župi se časti gotovo pet stoljeća, od 1512., a rodnoj ju je župi darovao biskup Ivan Štafileo, djelatan u Papinoj diplomaciji. Bio je poznat i po tome što je posredovao u brakorazvodnom sporu između engleskog kralja Henrika VIII. i Pape. On je te godine pohodio poljskog kralja Sigismunda i tom prigodom kralj mu je darovao sliku Gospe Bezgrešnog začeća, koju je biskup Ivan poklonio svojoj rodnoj župi. Od tada se ta Gospina slika štuje kao čudotvorna. Gospi od Bezgrešnog začeća u starini se hodočastilo i iz najudaljenijih krajeva biskupije, hodočastila je cijela kaštelanska Zagora, a i danas se na blagdan Bezgrešnog začeća, oko čudotvorne Gospine prilike, okuplja mnoštvo vjernika i hodočasnika sa svih strana. Redoviti hodočasnik na blagdan Gospe Bezgrešnog začeća, bio je nedavno umrli fra Pavao Melada, rođeni Kaštelanin, mariolog svjetskog glasa, koji je posebno častio Gospu i bio joj duboko pobožan. U prošlosti su se na zagovor Gospe od Bezgrešnog začeća u Kaštel Štafiliću dogodila mnoga čuda, a najveće je, što na njezin zagovor jedino Kaštel Štafilić, od svih Kaštela, nikada nije pao pod tursku vlast. U XVIII. stoljeću slika je prvi puta restaurirana u Šibeniku, te još nekoliko puta poslije toga.