Split, (IKA) – “Suvremena etička pitanja u vjeronaučnoj nastavi – Postavke suvremene etike i vjeronauk – Posebna pitanja etičkoga područja i njihovo mjesto u vjeronauku” bila je okvirna tema Katehetske ljetne škole za vjeroučitelje u srednjoj školi koja je održana od 25. do 27. kolovoza u prostorijama Nadbiskupskoga sjemeništa u Splitu. Stručni skup, na kojemu je sudjelovalo oko sto dvadeset srednjoškolskih vjeroučitelja, organizirao je Nacionalni katehetski ured HBK u suradnji sa Zavodom za školstvo Republike Hrvatske.

Moderator škole viši savjetnik NKU za srednjoškolski vjeronauk dr. Rudi Paloš otvorio je rad škole, pozdravivši sve sudionike, a zatim je riječ prepustio umirovljenome splitsko-makarskom nadbiskupu Anti Juriću. “Svjedoci smo što se događa u našem društvu, a s obzirom na vašu odabranu temu, trebao bi biti veći interes za nju i u Crkvi i u društvu. Moral je u našem društvu srozan, a kad se ruši moral, ruši se i vjera. Ovo vrijeme osjećam kao vrlo opasno za našu mladež, jer im se pod krinkom lijepoga nudi propast. Da mladi traže etička načela potvrda je događaj u Koelnu kada je mlade oduševila Papina ustrajnost u moralnom nauku Crkve, nasuprot očekivanjima da bi se novi Papa mogao prilagoditi suvremenim moralnim stavovima. Vi vjeroučitelji prvi ste koji bi trebali biti dosljedni pred mladima. Neka vaša predavanja budu solidna, ali nadasve vaš život neka bude dosljedan”, rekao je u pozdravnom govoru nadbiskup Jurić. U ime Zavoda za školstvo pozdravnu riječ uputio je Dalibor Adžić, viši savjetnik za vjeronauk, a u ime predsjednika Vijeća za katehizaciju HBK biskupa Marina Srakića te u ime Nacionalnoga katehetskog ureda sudionike je pozdravio njegov predstojnik dr. Ivica Pažin.

Prvoga dana vjeroučitelji su odslušali predavanja dr. don Ivana Tadića i dr. fra Špira Marasovića o etici kao izazovu suvremenom čovjeku te o slobodi i odgovornosti kao temelju kršćanskoga ponašanja. Tematska rasprava obilovala je pitanjima sudionika predavačima, poglavito o kršćanskoj odgovornosti, zatim o razgraničenju individualne i kolektivne odgovornosti, pa je prof. Marasović pojasnio da je krivnja individualna, a odgovornost kolektivna, jer krivnjom jednoga posljedice snosi čitava zajednica. Tijekom tematske rasprave prvog radnog dana škole moderator je pročitao tek pristigli pozdravni brzojav predsjednika HBK kardinala Josipa Bozanića, u kojem stoji: “Obilje Božjeg blagoslova i puno uspjeha u radu želim svim sudionicima, predavačima i organizatorima Katehetske ljetne škole. Neka vaša nastojanja u proučavanju suvremenih etičkih pitanja urode bogatim plodovima za uspješnu vjeronaučnu nastavu”.

U prigodnoj homiliji koncelebriranog misnog slavlja koje je u sjemenišnoj kapeli Marijina navještenja predslavio zajedno s predstojnicima katehetskih ureda i predavačima generalni vikar nadbiskupije dr. don Ivan Ćubelić, pozvao je vjeroučitelje da ne ostanu zadovoljni dobrima ovoga svijeta nego da usmjere svoj pogled naviše, prema višim idealima. Ima mnogo ljudi koji žele živjeti u svjetlu Evanđelja i koji traže nešto više. Dobro je da prepoznamo one koji žele shvatiti i prihvatiti poruku Isusa Krista. Ne traži se od nas da napravimo neka velika djela, istaknuo je nadalje, ali ono na što nas poziva Isus Krist, jest ljepota svakodnevnih malih koraka. Propovijed je završio kratkim citatom Papine poruke mladima u Koelnu: “Tko je otkrio Krista mora ga pokazati drugima. Velika radost se ne može zadržati za sebe. Pomognite ljudima otkriti istinsku zvijezdu – Isusa Krista, kako bismo i druge ljude poveli k njemu”.

Drugog radnog dana škole predavanje o temi “Genetički inženjering – etičko-moralna prosudba” održao je dr. Vladimir Dugalić, profesor moralne teologije na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Đakovu. Na samom početku izlaganja on je istaknuo da ova tema zadire u središte života. Iz njegovog bogatog predavanja izdvajamo slijedeće naglaske: “U našim genima nalazi se, na određeni način, sama tajna života, nešto božansko u nama, a budući je riječ o etičko-moralnoj prosudbi, ovdje se radi o nečemu što duboko zadire u odgoj osobe i ukazuje na važnost dijaloga između vjeronauka i prirodnih znanosti. Prirodne znanosti zanemarene su u suvremenoj teologiji. Danas pod pojmom genetičkog inženjeringa, podrazumijevamo sve tehnike kojima je za cilj prenijeti u staničnu strukturu živoga bića genetske informacije koje inače ne bi imao”.

Dr. Dugalić je u nastavku predavanja vrlo stručno i precizno razradio tajnu stanice i njenu funkciju u organizmu, a zatim je pojasnio strukturu gena i njihovu funkciju nositelja nasljednih osobina. Istaknuo je i pozitivne ciljeve bio-genetičkog inženjeringa na somatskim stanicama, kao što su dijagnostički, terapeutski, te produktivni cilj (proizvodnja lijekova), ali i onaj vrlo upitni i zabrinjavajući – genetički inženjering na ljudskom embriju. Etički principi, istaknuo je nadalje, na ovom području moraju poći od zaštite života i genetskog identiteta svake osobe. Nedopušten je svaki zahvat koji bi narušavao fizičku individualnost ljudskog subjekta. U tom smislu više je deklaracija zabranilo reproduktivno kloniranje, ali nejasnoće su ostale oko statusa ljudskog embrija. S kršćanskog aspekta gledanja mora se uočiti ontološka razlika između čovjeka i drugih živih bića. Neprihvatljivi su postupci koji vode eugenici, a u primjeni određenih zahvata moraju se poštivati tradicionalni principi medicinske etike. Crkva, rekao je, načelno nije protiv terapijskog kloniranja, ali protiv embrionalnog jest. Transplantacijsko tkivo medicina ne mora uzimati iz ljudskog embrija, jer se ono nalazi npr. u pupčanoj vrpci i u koštanoj srži odrasla čovjeka, te nema moralne zapreke za njegovo korištenje, rekao je dr. Dugalić.

Radom u skupinama vjeroučitelji su razrađivali tri teme: 1. Mediji u službi istine; 2. Pred mogućnostima genetičkog inženjeringa i 3. Kršćanski aspekti gospodarske etike. Voditelji skupine za medije bili su dr. don Ivan Bodrožić, voditelj Tiskovnog ureda nadbiskupije, i novinar Zoran Vukman, a drugu skupinu koja je raspravljala o genetičkom inženjeringu predvodile su Ivana Grbeša, dipl. ing. biologije, i Sofija Blažević, aps. mol. biologije, dok su skupinu za gospodarsku etiku predvodili gospodarstvenici mr. Dražen Glavaš i Donat Markušić. Oni su na plenarnoj raspravi podnijeli i izvješća o radu skupina.

O ulozi medija u komuniciranju istine dr. Bodrožić je u izvješću kazao: “Mediji bi trebali pomoći čovjeku da komunicira sebe drugima i da komunikacijom druge prima na dar. Riječ je sredstvo koje imamo u sebi i potrebu da je predamo drugima. Mediji nažalost, ne vrše uvijek svoje poslanje jer nisu u službi komuniciranja istine. Zaključak ove skupine je da istinska sloboda u medijima ne postoji, jer je svaki medij u određenoj mjeri uvjetovan ideologijom koja iza njega stoji. Mediji danas, kao da imaju zadatak rušiti tradicionalne vrijednosti. Vrijednosti nema starih i novih. Ako je nešto vrijedno, vrijedno je uvijek. Izvješće je potkrijepljeno citatom iz govora pape Ivana Pavla II. u kojem stoji: “Mediji sustavno ruše vrijednosti obitelji, nacije i vjere”. Opći je zaključak da se vjeroučitelji ne trebaju bojati suočiti s medijima, nego bi bilo poželjno da se i u razredu analizira poneki članak gdje bi učenici mogli sami prosuditi koliko je on u službi istine. Na pitanje o pokretanju katoličkog dnevnika direktor Glasa Koncila Nedjeljko Pintarić je odgovorio: “možda se takav list i pokrene, i bilo bi dobro, ali je to polivalentno pitanje, pa i s obzirom na njegov odjek u javnosti”. A na pitanje što je s izobrazbom katoličkih novinara na katoličkim učilištima dr. Bodrožić je odgovorio da novinar ionako ne objavljuje ono što on napiše nego je to stvar uređivačke politike.

Za okruglim stolom sjedili su dr. Ivica Pažin, dr. Rudi Paloš i prof. Dalibor Adžić. Dr. Pažin je pozvao vjeroučitelje da iznesu kritičke stavove o radu škole jer su oni dobar znak za korekciju rada, te da se uključe u odabir teme za buduće KLJŠ. Pokrenuta je i ideja o osnivanju vjeroučiteljske udruge na nacionalnoj razini, a o tome je dr. Pažin dao informaciju da već postoji inicijativni odbor pri HBK koji je pokrenuo osnivanje Katehetskog katoličkog društva.

Direktor Glasa Koncila je dao relevantne informacije o vjeronaučnoj olimpijadi za srednjoškolce na kojoj bi trebalo nastupiti multimedijalno. Prof. Adžić je najavio vremenik natjecanja kojeg će Zavod tiskati u devetom mjesecu. Bilo je riječi i o vjeronaučnim udžbenicima za 3. i 4. razred, koji se prema riječima dr. Paloša očekuju šk. god. 2006/07. Što se tiče izmjena srednjoškolskog programa, preporučeno je da se ne prave parcijalna rješenja, ali da se može pristupiti onim izmjenama koje je moguće napraviti u kratkom roku. Vjeroučitelji koji su provodili osporavani TEEN STAR program u školama mogu ga provoditi još i ovu školsku godinu.

Završnim riječima i pastirskim blagoslovom nadbiskupa Jurića, koji je pratio cjelokupni program, ovogodišnja Katehetska ljetna škola završila je svoj rad u subotu 27. kolovoza.