Zagreb (IKA) – Katehetska zimska škola, koja se s okvirnom temom “Hrvatski – vjeronauk – povijest” održava na Filozofskome fakultetu Družbe Isusove u Zagrebu u organizaciji NKU HBK i Agencije za odgoj i obrazovanje pri Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta, nastavila je s radom 11. siječnja uvodnim izlaganjem dr. Dragutina Pavličevića “Pouke, poruke i posebnosti hrvatske povijesti”. Govoreći o posebnostima hrvatske povijesti, umirovljeni profesor povijesti na zagrebačkome Sveučilištu istaknuo je da povijesne činjenice djeluju na sudbinu svakoga naroda, pa i hrvatskoga. Zapitavši se o razlozima opstanka i održanja hrvatskoga naroda kao maloga naroda, predavač je istaknuo da su Hrvati sa svojim izvanrednim geopolitičkim položajem, unatoč svim povijesnim poteškoćama i izazovima, održali svoje ime i jezik, po čemu su posebni u odnosu na ostale susjedne narode. Osvrnuvši se na važnost jezika u hrvatskoj povijesti, dr. Pavličević ustvrdio je da nema naroda koji je poput Hrvatske imao tri pisma i tri književnosti te da je sve do prije gotovo dvjesto godina u hrvatskome Saboru službeni jezik bio latinski. Govoreći o počecima hrvatskoga naroda, podsjetio je da je, prema kneževini kao prvome stupnju prema državi, najstarija država Bugarska, dok je Hrvatska bila najstarija kraljevina u Habsburškoj monarhiji i Austro-Ugarskoj. Osvrnuo se i na najznačajnije pisane spomenike hrvatske povijesti, ustvrdivši da je posebnost hrvatskoga naroda i najstariji prvi spomen imena Hrvata iz godine 852. U posljednjemu dijelu predavanja dr. Pavličević ukratko je izložio put Hrvatske do ostvarivanja ideje o slobodnoj Hrvatskoj 1991., te, koristeći riječi Ante Starčevića, zaključio da se budućnost hrvatskoga naroda ne može graditi bez dobra poznavanja njegove prošlosti.
O povijesti s religijsko-pedagoškoga aspekta govorio je dr. Josip Šimunović, profesor pastoralne teologije na KBF-u Sveučilišta u Zagrebu, osvijetlivši suodnos vjeronauka i povijesti. Prije svakoga mogućeg suodnosa potrebno je upoznati temeljne vrijednosti na kojima počiva suvremeno društvo i razvijati kritičko razmišljanje o svijetu u kojemu živimo. Pravilno shvaćanje i prihvaćanje osobe Isusa Krista i njegova djela daje cjelovitije iščitavanje i prosudbu povijesti i događaje u povijesti, istaknuo je dr. Šimunović, zaključivši da je prva istina i zadaća povijesti susresti učenike s poviješću kao kompleksnim događajem te jačati kod učenika svijest o stvaranju povijesti.
U tematskoj raspravi predavači su, osvrnuvši se na sadašnju situaciju Katoličke Crkve u Hrvatskoj, istaknuli da živimo u nominalnoj katoličkoj državi u kojoj ne prevladavaju katoličke vrednote. Hrvatskoj se nameću bezbožne ideologije Zapada, a potiskuju se prave vrednote. Zaključeno je kako je potrebno odgajati nove ljude koji će u dogledno vrijeme u hrvatsko društvo unositi istinske vrijednosti.

U popodnevnom dijelu susreta prikazan je rad u vjeronaučnoj nastavi s temom “Život u Europi u ranomu srednjemu vijeku”. Oblike međupredmetne korelacije vjeronauka s poviješću predstavila je prof. povijesti i zemljopisa Nevenka Ivković, istaknuvši pritom izvrsnu suradnju s vjeroučiteljima u međupredmetnoj korelaciji.
Održan je i tradicionalni susret s Malim koncilom, s čijim su najnovijim izdanjima sudionike seminara upoznali urednica s. Valerija Kovač i v. d. glavnoga urednika Vojmil Žic. Ukratko su predstavili dječji vjerski mjesečni list koji, između ostaloga, objavljuje priloge i materijale za rad u vjeronaučnoj nastavi. Osobito je istaknuto objavljivanje prvoga broja časopisa za vjeroučitelje “Lađa”, kojega je pokrenuo Ured za vjeronauk u školi Zagrebačke nadbiskupije.
U programu je sudjelovao i brat Richard iz zajednice Taizé, koja je od 28. prosinca 2006. do 1. siječnja 2007. u Zagrebu organizirala Europski susret mladih. Osvrnuvši se na taj susret, posebno je istaknuo zadovoljstvo odazivom mladih na jutarnje molitve u župnim zajednicama, iznimno veliko sudjelovanje mladih u tematskim radionicama u gradu i u župama, te njihovo oduševljenje gostoljubivošću zagrebačkih obitelji u koje su bili smješteni.