Poreč, (IKA) – Katehetski dan Porečko-pulske biskupije održan je u srijedu 2. rujna u Poreču. Pozivu se odazvalo oko stotinu sudionika, vjeroučitelja laika, svećenika, redovnika, redovnica, župnih kateheta, odgajateljica u vjeri u predškolskim ustanovama i studenata teologije. Susret je započeo molitvom u Eufrazijevoj bazilici. Nazočnima se zatim obratio biskup domaćin mons. Ivan Milovan istaknuvši veličinu poslanja vjeroučitelja koje se prepoznaje u Crkvi, u zajedništvu i suradnji, te kroz svjedočenje riječima i životom.
U svečanoj dvorani episkopija održan je drugi, središnji dio susreta. Na temu “Katoličko školstvo i katoličko sveučilište u Republici Hrvatskoj (važnost, stanje i perspektive)” predavanje je održao zagrebački pomoćni biskup Ivan Šaško.
U izlaganju se najprije osvrnuo na dokumente koje je Crkva, Kongregacija za katolički odgoj izdala, a koji govore o školskom obrazovanju i odgoju, posebno i detaljno ga razradivši na onaj posljednji tj. okružnicu o poučavanju vjeronauka u školama izdanu u svibnju ove godine. U njoj se spominje vjeronauk u školama kao dio cjelovite slike o katoličkom obrazovanju. Dokument polazi, nastavio je predavač, “od sadašnjeg trenutka u kojemu se osjećaju rasprave glede novih građanskih propisa i uređivanja pitanja poučavanja konfesionalnog vjeronauka, odnosno pokušaja da se on zamijeni nekim predmetom koji bi imao odrednicu multikonfesionalnosti ili religijske kulture. Vrhunac nije u zamjeni vjeronauka za neki drugi predmet nego postoji pokušaj stvaranja prostora za neutralnost, a neutralnost u kulturi može imati i te kako negativne konotacije. Neutralnost koja bi zapravo išla za suprotstavljanjem izboru roditelja i njihovu pravu na odgoj djece”. U tom kontekstu svoju je zabrinutost dr. Šaško istaknuo i zbog činjenice da se unutar školstva sve manje spominje odgoj, a govor o obrazovanju bez komponente odgoja i te kako je problematičan. Ukazujući na činjenicu kako se u hrvatskom društvu često spominje sintagma društvo znanja predavač je taj pojam nastojao proširiti pitajući sebe i nazočne zašto se naše društvo ne bio nazivalo npr. društvom odgoja ili solidarnosti. “U pozadini je međutim”, kako je rekao, “složenija nakana koja je kao premisu postavila neutralnost znanja, a kršćanstvo po svojoj naravi nije neutralno”.
Aktualnost teme o katoličkom odgoju dr. Šaško je potvrdio i činjenicom da se i diljem Europe sve češće organiziraju susreti koji odgovaraju na pitanja koja se tiču odnosa Crkve i obrazovanja, njezine prisutnosti u javnim školama i u odgoju. Spomenuo je jednog na svenjemačkoj razini iz prosinca prošle godine pod naslovom Vjeronauk u javnim školama gdje se u potpori konfesionalnom u vjeronauku snažno istaknulo jedinstvo Katoličke i Evangeličke Crkve.
Uz ostalo u svom je izlaganju dr. Šaško naglasio kako se “u sadašnjemu kulturalnom trenutku u kojemu živimo mogu prepoznati barem četiri izazova za školske sustave koji nisu jednostavno stavljeni pred nas nego imaju svoje podrijetlo: pluralizam kojemu nije cilj imati jednostavno mnoštvo jedinica i pogleda nego je zadaća kako gajiti jedinstvo, zatim sloboda u svoj svojoj pravoj vrijednosti koju valja otkrivati mladima tijekom formacije i učenja, zauzetost za istinu u sve rasprostranjenijem procesu spoznavanja, te solidarnost, odnosno osobna žrtva kao važan vidik za razvijanje kreposti, pa i onih građanskih”.
Osvrnuvši se na povijest školstva i školovanja i veliku ulogu Crkve koja je i sama osnivala škole, predavač je naglasio i važnost župe u okviru odgoja u vjeri. Mišljenja je kako čovjeka treba vratiti u središte, kako je preduvjet za kršćansko školstvo i odgoj kršćanska antropologija. Uz to naglasio je kako se “današnje bitne koordinate za odgojno planiranje mogu prevesti u četiri scenarija: odnos prema vremenitosti, promjena koja je bitna u području komuniciranja, kultura u traženju identiteta i tehnologija odvojena od nutarnjega smisla”. Osim toga “djeca i mladi trebaju vjerodostojne pratitelje, edukatore s tim da to ne može biti posao pojedinca, već zajednice”.

Za katoličke škole, ali i za svaki program koji polazi od kršćanske objave zaključio je kako je tipično prožimanje vjere, kulture i života. Ukazujući na kulturu, posebno na prostor u kojem su se nalazili, Eufrazijevu baziliku, zaključio je kako je to mjesto na kojem i “kamenje progovara”.

U drugom dijelu Katehetskog dana uslijedila su izvješća s Katehetskih ljetnih škola održanih u Zagrebu i Splitu, predstavljen je udžbenik za četvrti razred srednje škole, dodijeljena priznanja vjeroučiteljima koji su položili stručni ispit i podijeljeni mandati novim vjeroučiteljima.