Mostar, 20. travnja 2001. (IKA/KTA) – U organizaciji Katehetskog ureda Mostarsko-duvanjske i Trebinjsko-mrkanske biskupije održano je 19. travnja 2001. redovito godišnje Katehetsko savjetovanje vjeroučitelja u osnovnim i srednjim školama s područja ovih biskupija. Skup se održava svake godine s ciljem trajne stručne izobrazbe vjeroučitelja. Na skupu su bili nazočni, uz 80-ak vjeroučitelja i vjeroučiteljica, biskup dr. Ratko Perić, ministar prosvjete Herceg-bosanske županije prof. Mate Kelava i mr. Radoslav Tomić, ravnatelj Zavoda za školstvo u Mostaru. Poseban gost predavač bio je mons. dr. Milan Šimunović, predstojnik Nacionalnog katehetskog ureda HBK iz Zagreba.
Na ovogodišnjem skupu dominirale su dvije glavne teme: nužnost cjelovita ostvarenja katoličkog vjeronauka u sustav javnih škola u županijama na području hercegovačkih biskupija i njegova povezanost sa župnom katehezom. Dr. don Ante Pavlović izložio je sadašnje prilike i izazove pred kojima se nalazi katolički vjeronauk u školama. Osobito je upozorio kako OHR i Ured visokog predstavnika u Sarajevu, koristi razne međunarodne i domaće, političke, kulturne i druge ustanove i “poslušne” pojedince, da bi u školama silom nametnuo neki novi predmet “kulture religija” kao oblik multikulturne “federalne religije” obvezatan za sve učenike. Istaknuo je da Katolička Crkva u Bih, kao i druge velike vjerske zajednice, tj. pravoslavci i muslimani, prihvaćaju samo konfesionalni vjeronauk i u potpunosti odbijaju navedeni koncept.
Dr. Pavlović je i iznio podatak da je u Republici Srpskoj konfesionalni vjeronauk obvezatan za sve učenike u osnovnoj školi, i to pravoslavni vjeronauk. Na prostoru Federacije ima 218.203 učenika Muslimana – Bošnjaka u osnovnoj školi, od čega njih 94,44% pohađa islamski vjeronauk i to dva sata tjedno. Nastavu islamskog vjeronauka održava 861 vjeroučitelj, od čega 462 vjeroučitelja rade profesionalno a njih 399 honorarno. U usporedbi s tim podacima, istaknuto je da na području hercegovačkih biskupija ima oko 35.000 učenika u osnovnoj i srednjoj školi. Od toga broja oko 95% katoličke djece i mladeži pohađa katolički vjeronauk. U vjeronaučni rad uključeno je oko 120 vjeroučitelja od čega tridesetak časnih sestara i 18 laika. Do sada je vjeronauk u školi bio samo jedan sat tjedno. Biskupska konferencija BiH, imajući u vidu sadašnje društvene prilike, odlučila je da se od sljedeće školske godine uvede u sve osnovne i srednje škole, gdje je to moguće provesti, i drugi sat vjeronauka. Osobito je istaknuto da katolički vjeronauk ima posebno mjesto u cjelovitu odgoju hrvatske katoličke mladeži unutar hrvatskog odgojno-obrazovnog sustava javnih škola.
Mons. dr. Milan Šimunović je naglasio i važnost povezanosti školskog vjeronauka i župne kateheze. Predstavio je i novi plan i program župne kateheze prema novom poimanju župne zajednice. Posebno je govorio o potrebi izgradnje žive vjerničke zajednice i rada na organiziranju živih vjerničkih krugova koji će pomoći da župne zajednice budu mjesta susreta vjernika i mjesto života u vjeri. Dr. Šimunović je nazočnima prenio i iskustva oko školskog vjeronauka u Hrvatskoj te izrekao jasan stav, kad je riječ o izradi budućih planova i programa te vjeronaučnih udžbenika, da je Crkva u Hrvata jedinstven crkveni, jezični i povijesni, duhovni i kulturni prostor, bez obzira na neke državne ili druge granice, i da treba jedinstveno i zajednički raditi na svim projektima naše Crkve.
Vjeroučiteljica laikinja Kaja Beljan praktično je prikazala oglednu nastavnu jedinicu s naslovom: Isusovo uskrsnuće – Isusova i naša pobjeda nad zlom i smrću. Ona je stručno, prema svim pravilima suvremene didaktike i vjeronaučne metodike, pokazala kako se s djecom petog razreda može obraditi ova tema, što je bilo vrlo poticajno i korisno vjeroučiteljima.
Na kraju Savjetovanja, za sve je bila poticajna i biskupova riječ koju je uputio vjeroučiteljima za vrijeme svete mise: vjeroučitelj, da bi bio vjerodostojan i dobar odgojitelj u vjeri, treba biti crkven, jasan i vjeran i na riječi i na djelu, navjestitelj i svjedok evanđelja.(i04524tš)