Beograd-Beč, 9. 7. 1998. (IKA/KAP) – Srpske novine “Politika” napale su hrvatskog kardinala Alojzija Stepinca, koji je priznat mučenikom, optužujući ga za “suučeništvo u kršenju ljudskih prava u tijeku II. svjetskog rata”, izvješćuje 9. srpnja austrijski Kathpress.
Kako piše Kathpress, “Politika” – novine bliske beogradskoj vlasti – u svom broju od 8. srpnja navode pismo tadašnjega zagrebačkog nadbiskupa od 21. srpnja 1941, optužujući ga da se doduše požalio na “strahote, koje su se događale u tijeku deportacija”, ali da istodobno nije osporio “kvalitete” tadašnjega državnoga vođe, Ante Pavelića.
U svojoj vijesti Kathpress potom objašnjava tko je bio kardinal Stepinac, te ističe da je pozdravio “uspostavu nezavisne hrvatske države, ali nije prihvatio zavisnost nove države o nacističkoj Njemačkoj.” Naime, ubrzo su ustaše, nastavlja Kathpress, počele proganjati Židove i pravoslavne Srbe. “Stepinac je prosvjedovao protiv uništavajućega vojnog pohoda hrvatskih fašista protiv nehrvatskih narodnih skupina pod Pavelićem. Nakon što je 1942. uspostavljen zloglasni koncentracijski logor Jasenovac, Stepinac je uspio od sigurne smrti spasiti više tisuća Srba, Židova, Cigana i Slovenaca”, piše Kathpress. Kada su pak na vlast došli komunisti, pomislili su da “u Stepincu u rukama imaju povoljno sredstvo. No, nadbiskup se usprotivio Titovim zahtjevima da odvoji Katoličku Crkvu u Hrvatskoj od Rima te da je učini nezavisnom ‘nacionalnom Crkvom’. Titov je režim počeo najoštrije napadati zagrebačkog nadbiskupa i ocrnjivati ga kao ‘fašista’. Godine 1946. je zatočen a nakon tobožnjeg procesa osuđen na 16 godina zatvora. Godine 1951. pušten je iz zatvora i do smrti je živio u kućnom pritvoru u svojem rodnom mjestu Krašiću. Papa Pio XII. godine 1953. imenovao ga je kardinalom. Stepinac je umro 10. veljače u Krašiću, a papa Ivan Pavao II. Stepinca će proglasiti blaženim u tijeku svojega drugoga pastoralnog pohoda Hrvatskoj, 3. listopada u hodočasničkom mjestu Marija Bistrica”, završava svoju vijest Kathpress.