Istina je prava novost.

KATOLICI DIJELE SUDBINU ČEČENSKIH IZBJEGLICA

"Možete zamisliti kako se posljedice toga tragičnog rata osjećaju također na životu katolika, već uvelike ograničenom nakon rata od prije četiri godine", tim riječima Johannes Mehlitz, suradnik u udruzi "Pomoć Crkvi u nevolji", u svojoj kratkoj reportaži iz Saratova na Volgi opisuje prilike u kojima žive katolici u Čečeniji gdje je glavni grad Grozni, uključujući jedinu katoličku crkvu, praktički sravnjen sa zemljom

Saratov, 18. 2. 2000. (IKA) – “Možete zamisliti kako se posljedice toga tragičnog rata osjećaju također na životu katolika, već uvelike ograničenom nakon rata od prije četiri godine”, tim riječima Johannes Mehlitz, suradnik u udruzi “Pomoć Crkvi u nevolji”, u svojoj kratkoj reportaži iz Saratova na Volgi opisuje prilike u kojima žive katolici u Čečeniji gdje je glavni grad Grozni, uključujući jedinu katoličku crkvu, praktički sravnjen sa zemljom. Tuga se primjećuje i u riječima o. Michaela Screenea, generalnog vikara apostolske uprave za Južnoeuropsku Rusiju, koji svjedoči kako su se preživjele katoličke obitelji zaputile prema Rusiji ili izbjegle u ostale obližnje Republike. Prije Staljinove diktature u Groznom i okolici živjelo je oko 4.000 katolika različitih nacionalnosti, na prvome mjestu Nijemaca i Poljaka, koji su bili marginalizirani ne toliko zbog vjere koliko zbog očite kulturalne različitosti.
Za pomoć čečenskim izbjeglicama već u tijeku prvog sukoba udruga “Pomoć Crkvi u nevolji” stavila je na raspolaganje oko 100.000 njemačkih maraka a sada još 35.000 za pomoć i kupnju kamiona kojim će se dopremati humanitarna pomoć u izbjegličke logore.