Zagreb, 26. 10. 2000. (IKA) – Hrvatski katolički zbor “MI” i Filozofski fakultet Družbe Isusove priredili su u srijedu 25. listopada u dvorani fakulteta u Zagrebu predavanje salzburškog pomoćnog biskupa dr. Andreasa Launa “Katolička Crkva na pragu trećeg tisućljeća: kriza i nada”. Govoreći o krizi u Crkvi, biskup Laun rekao je kako je ona počela 1968. godine kada je papa Pavao VI. objavio encikliku “Humanae vitae”. “U moralnoj teologiji jedna se skupina bacila na posao da koncipira novi moral koji bi od početka onemogućio ‘nesreće’ kao na primjer encikliku ‘Humanae Vitae’. Ali, ne samo moralna teologija, nego i predstavnici drugih predmeta – barem u Europi i anglo-saksonskim zemljama – razvili su teologiju koja se sve više i više odvajala od crkvenog učiteljstva i krenula drugim smjerom”, istaknuo je biskup dodajući kako je već petnaestak godina primjetan rascjep. Prema njegovim riječima 1988. godine pobunila se skupina teologa objavivši takozvanu “Koelnsku deklaraciju” agresivno, po obliku neugodno i intelektualno izuzetno loše prosvjedno pismo protiv Pape. Pobunu laika, prema njegovim riječima, započela je 1995. godine jedna skupina s “Kirchenvolksbegehren” (“Zahtjevi vjernika”) koja je tražila promjenu moralnog nauka Crkve te reviziju crkvenih struktura. Kler je, tvrdi biskup, naveliko podijeljen i gotovo da nema biskupije u kojoj nema skupina koje stalno oponiraju. Biskup Laun smatra da u pozadini većine sporova među klericima stoje pitanja vjere. Zaključio je da dubinu krize pokazuju uzrujani protesti protiv “Dominus Iesus”, na otpor nailazi ne samo naglašavanje istine koja se nalazi pri dnu “hijerarhije istina”, nego i centralne istine izazivaju buru negodovanja. Tumačeći krizu društva biskup Laun ustvrdio je kako Crkva zapadne Europe živi u društvu koje doduše mnogo govori o nacionalsocijalizmu, traži odštete i istražuje počinjene zločine, a u isto vrijeme to se društvo protivi tome da se traže duhovni korijeni tih zločina. Biskup Laun zaključio je kako se iz krize može izaći povratkom vjeri. “Potrebni su nam vjernici, svećenici i laici koji uistinu poznaju svoju vjeru. Dio tog ‘poznavanja’ je i znanje o granicama izvan kojih leži slobodno mišljenje i time i mnoštvo mišljenja”, rekao je biskup Laun, dodajući kako je paralelno s time važna vjernost crkvenom učiteljstvu te katolička inteligencija.