Vatikan, 30. 9. 1998. (IKA) – “Vaše Crkve u krilu Katoličke Crkve predstavljaju onaj kršćanski Istok prema kojemu se ne prestaju pružati naše ruke za bratski susret u punom zajedništvu”, istaknuo je Sveti Otac primivši u Vatikanu patrijarhe Istočnih Katoličkih Crkava u utorak, 29. rujna. Obraćajući se patrijarsima, koji ovih dana sudjeluju na plenarnom zasjedanju Kongregacije za Istočne Crkve, Papa je istaknuo da njihove crkvene zajednice “uz jedinstvo vjere i jedinstvena božanskog utemeljenja sveopće Crkve, uživaju vlastitu crkvenu stegu, vlastitu liturgiju, vlastitu teološku i duhovnu baštinu”. Ivan Pavao II. ohrabrio je nazočne patrijarhe u njihovu zvanju i poslanju, koje su primili od Duha Svetoga, kako bi očuvali i promicali tu osobitu baštinu te kako bi Evanđelje sa sve većim izobiljem bilo darovano svijetu. U svezi s tim Sveti Otac je ponovno potvrdio da “govor Zapada treba govor Istoka kako bi Božja Riječ uvijek bolje očitovala svoja neiscrpna bogatstva”.
S patrijarsima Istočnih Katoličkih Crkava Papa je također raspravio osjetljivo pitanje službe Petrova nasljednika, rimskog biskupa, kojeg je Krist postavio kao trajno vidljivo načelo i temelj jedinstva. Podsjećajući kako ta temeljna istina vjere koju Istočne Katoličke Crkve dijele s Rimom predstavlja “poteškoću za većinu kršćana čije je pamćenje označeno određenim bolnim sjećanjima”, Ivan Pavao II. je rekao nazočnim patrijarsima: “Osobito je vaša zadaća zajedno s nama ponovno tražiti najprikladnije oblike kako bi ta služba bila služba ljubavi koju će svi prepoznati”.
Papa je zaključio, podsjećajući da su prava i povlastice istočnih katoličkih patrijarha, čije je ponovno ustanovljenje preporučio Koncil, “ona koja su postojala u doba ujedinjenja Istoka i Zapada, premda se uvelike moraju prilagoditi današnjim prilikama”.
Plenarno zasjedanje Kongregacije za Istočne Crkve pod predsjedanjem predstojnika te Kongregacije kardinala Achillea Silvestrinia održava se u dvorani Bologna u Vatikanu. Taj je dikasterij g. 1862. osnovao papa Pio IX. u krilu tadašnje Kongregacije za nauk vjere, da bi ga papa Benedikt XV. g. 1917. proglasio samostalnom Kongregacijom. Njegove se zadaće protežu na biskupije, biskupe, svećenike, redovnike i vjernike istočnih obreda. Ima uz to i isključivo pravo na Katoličku Crkvu u Egiptu i Sinajskom poluotoku, Eritreji i Sjevernoj Etiopiji, Južnoj Albaniji, Bugarskoj, Cipru, Grčkoj, Iranu, Iraku, Libanonu, Palestini, Siriji, Jordanu, Turskoj i Afganistanu.
Na plenarnom zasjedanju sudjeluje tridesetak kardinala među kojima brojni patrijarsi od kojih šestorica nisu kardinali, zatim dva nadbiskupa i dva biskupa zajedno s četrdesetak savjetnika i stručnjaka. Glavna pitanja o kojima će biti riječi na zasjedanju, kako je istaknuo kardinal Silvestrini, prije svega je ponovno rađanje tih Crkvi te mirni i bratski suživot s Pravoslavnim Crkvama. Drugo važno pitanje za sve Istočne Crkve jest osnaživanje njihova identiteta putem prikladne izobrazbe studenata glede njihova obreda.