Rijeka, (IKA) – U Rijeci je u utorak 5. listopada predstavljena knjiga dr. Miroslava Akmadže “Katolička crkva u Hrvatskoj i komunistički režim 1945.-1966.”. Knjigu, koju je izdala riječka izdavačka kuća “Otokar Keršovani”, u sklopu Teološko-pastoralnog tjedna za svećenike na Teologiji u Rijeci, predstavili su dr. Zdenko Radelić iz Zagreba i dr. fra Emanuel Hoško iz Rijeke. Knjiga obrađuje područje novije hrvatske povijesti koja se bavi problematikom odnosa jugoslavenskoga komunističkoga režima prema Katoličkoj crkvi od njihova dolaska na vlast pa sve do 1966. godine kada je između Svete Stolice i Jugoslavije potpisan Protokol.

Komunistički se režim, rekao je dr. Radelić, obračunavao s dva svoja protivnika: s HSS-om i Katoličkom crkvom s kojom je obračun potrajao dulje i bio je žešći. Mogu se pratiti tri razdoblja tih odnosa: od 1946. pa sve do 1952. godine kada se na razne načine pokušala razbiti crkvena cjelovitost, što pokušajem odvajanja od Vatikana, što stvaranjem podjela unutar klera i pokušajem odvajanja klera od biskupa, što u sjemeništa ubačenim rovačima te mnogim drugim restrikcijama, osudama svećenika, bogoslova i časnih sestara te zauzetijih laika. Drugo razdoblje od 1952. do 1960. godine obilježila je osuda i internacija zagrebačkoga nadbiskupa Alojzija Stepinca kada su prekinuti svi odnosi između Svete Stolice i Jugoslavije, a treće razdoblje od smrti kardinala Stepinca do potpisivanja Protokola obilježeno je stanovitim popuštanjem i stvaranjem kakvih takvih odnosa koji su omogućili stanovite crkvene djelatnosti, za što je pogodovala nova politička situacija u svijetu te održavanje II. vatikanskog koncila.

Knjiga dr. Akmadže prvi je rad ove vrste koji se na sustavni način, cjelovito i odmjereno, bez predrasuda, na temelju dokumenata bavi tom osjetljivom problematikom. Dosadašnji radovi, rekao je dr. Radelić, tom su se problematikom u nas bavili s ograničenjem na pojedina područja, pa stoga zbog svoje utemeljenosti na dokumentima Akmadžina knjiga predstavlja vrlo vrijedan prinos hrvatskoj historiografiji. “Autor je nakon dugogodišnjeg bavljenja modernom poviješću i Katoličkom crkvom napisao djelo koje će osvijetliti manje poznate stranice novije povijesti Hrvatske, ali i Jugoslavije. Prikazuje stanje vrlo visoke napetosti u odnosima države i Katoličke crkve, kojima uzroke nalazi u doktrini i praksi komunističkog pokreta i odbijanju Katoličke crkve da prihvati podređenu ulogu na području svoga djelovanja”, rekao je dr. Radelić.

Nadovezujući se na tvrdnju da smo ovim djelom dobili prvu sustavno obrađenu problematiku odnosa Crkve i jugoslavenskoga komunističkoga režima, dr. Hoško je rekao kako to ne služi na čast crkvenim povjesničarima, pa je time vrijednost ove knjige još i veća. Autor je hrabar i radišan čovjek koji se dugo i temeljito pozabavio tom osjetljivom problematikom, a rezultat je njegova rada zanimljiv, pošten i pristupačan tekst knjige kojom će se jednako moći poslužiti znanstvenici i zainteresirana javnost. Osobito je pohvalio što se autor poslužio arhivom nekadašnje Vjerske komisije, ali je vješto znao koristiti i novinske članke kako bi što cjelovitije osvijetlio vrijeme i prilike.
Na kraju se nazočnima obratio autor knjige dr. Akmadža, docent za povijest na Filozofskome fakultetu u Osijeku, koji je napomenuo kako se tom problematikom odlučio baviti zbog toga što se njome do sada nitko nije sustavno bavio. Temeljito je proučio arhive, pri čemu su mu dobrim dijelom bili otvoreni i biskupijski arhivi, osim nekih poput arhiva BK, te se ponadao da će ono što mu nije uspjelo ovaj put biti moguće daljnjim proučavanjem preostalih i još neistraženih arhiva. No, i ovo što smo dobili već daje vrlo vjerodostojnu sliku tih kompleksnih i opterećenih odnosa, rekao je autor. O pojedinim svećenicima i biskupima, rekao je, čitatelj će nakon čitanja knjige promijeniti mišljenje, bilo pozitivno bilo negativno.
Akmadža daje odgovore na mnoga dosad neotvorena pitanja ili pruža nove podatke, što će dati novi poticaj razvoju historiografske struke u Hrvatskoj, napose o crkvenoj povijesti i povijesti komunizma na ovim prostorima.