KATOLIEKI SVEAENICI IZ BOSANSKE POSAVINE NA SUSRETU S IFOR-OM U TOLISI Islamski službenici i pravoslavni sveaenici odbili su sudjelovati na sastanku
Tolisa (IKA )
Tolisa, 24. 7. 1996. (IKA) - Jedan u nizu me?uvjerskih susreta na poticaj IFOR-a što se održavaju na podrueju Bosanske posavine, održan je u utorak, 23. srpnja, u Tolisi. Premda je susret trebao biti me?uvjerskog karaktera, jer su bili pozvani predstavn
Tolisa, 24. 7. 1996. (IKA) – Jedan u nizu me?uvjerskih susreta na poticaj IFOR-a što se održavaju na podrueju Bosanske posavine, održan je u utorak, 23. srpnja, u Tolisi. Premda je susret trebao biti me?uvjerskog karaktera, jer su bili pozvani predstavnici Islamske zajednice i srpski pravoslavni sveaenici, na njemu su, kao i na nekoliko prijašnjih takvih susreta, sudjelovali samo katolieki sveaenici iz Bosanske posavine. Uz katolieke sveaenike, kojih je bilo 21, na sastanku su bili nazoeni i predstavnici dobrotvornih udruga te vojne i civilne policije i me?unarodni djelatnici na podrueju BiH, odnosno u sjevernoj Bosni. Me?u sveaenicima bili su: dekan šamaekog dekanata i župnik u Oštroj Luki-Bok Marko Hrskanovia, toliški gvardijan fra Marko Oršulia, dekan breanskog dekanata i župnik zaposjednute župe Gorice Mijo Peria, gvardijan plehanskog samostana fra Anto Tomas, fra Ilija Živkovia iz Tajništva Hrvatske biskupske konferencije, župnici s cijeloga oraškog podrueja, te drugi sveaenici sa zaposjednutog podrueja koji se sada uglavnom nalaze u Republici Hrvatskoj. O tijeku razgovora, vle. Marko Hrskanovia istiee: “Razgovarali smo s IFOR-om, što je ujedno bila po prvi puta prava prilika da im se nešto konkretnije kaže. Izrazili smo svoje nezadovoljstvo njihovim nedefiniranim djelovanjem. (…) Niti jedan sveaenik još nije dobio ništa od onoga što je zahtijevao, a zahtjevamo samo to da možemo otiai u svoje crkve, posjetiti svoja groblja, da se naši ljudi mogu zaputiti u svoje župe i pogledati svoje domove. Ipak, nadam se od prvog susreta do danas, da se ae se nešto ipak ‘pomaknuti'”.
Sveaenici su dalje istaknuli da ih smeta neprestano izjednaeavanje žrtve i agresora i potpuno nerazumijevanje stanja. “Mi koji smo vea više puta sudjelovali na takvim sastancima ne smatramo da su to ekumenski susreti u pravom smislu ekumenizma, nego susretanje ljudi koji su sveaenici, koji su živjeli i sada djeluju na tom podrueju i imaju nešto za reai u prilog pravednog rješavanja te situacije”, istaknuo je na kraju izjave za Iku dekan šamaekog dekanata Marko Hrskanovia.