Dok svjetskom javnošću još odjekuje Papin posjet Ukrajini, već je spreman program novoga, 95. međunarodnog putovanja Ivana Pavla II. u područja nekadašnjega Sovjetskog Saveza, Kazahstan i Armeniju, od 22. do 27. rujna. Papa će posjetiti posve moderna mjesta, kao što je u posljednje tri godine izgrađen glavni grad Kazahstana Astana kao i starokršćanske sredine Erevana i Ečmiadzina, gdje je kršćanstvo nazočno već 1.700 godina.
Kazahstan je za Crkvu novo prostrano misijsko područje na kojemu među 15 milijuna stanovnika u 37 župa živi oko 180.000 katolika, a za njih pastoralno skrbe 4 biskupa i 59 svećenika. U posljednje se vrijeme pojavljuje sve veći broj svećeničkih i redovničkih zvanja čime ta mala crkvena zajednica dobiva nove mogućnosti svoje djelatnosti.
Armeniju je Ivan Pavao II. želio posjetiti još u srpnju 1999.godine, no posjet je bio odgođen zbog teške bolesti katholikosa Karekina I. Saznavši za njegovu bolest u tijeku pastirskoga pohoda svojoj domovini Poljskoj, Papa ga je ipak odlučio posjetiti, samo petnaestak dana prije patrijarhove smrti. No, i sam se razbolio, pa je posjet definitivno odgođen. Papu će sada dočekati nasljednik, patrijarh Karekin II., koji je proteklog prosinca posjetio Svetog Oca u Vatikanu i obnovio mu poziv da posjeti Armeniju u povodu njezina slavlja 1.700. obljetnice kršćanstva.
Polovicom rujna, dakle neposredno uoči Papina posjeta Kazahstanu i Armeniji Institut Pavla VI. zajedno s Katoličkim sveučilištem Presvetog Srca iz Milana u Villa Cagnola priređuje 23. Europski tjedan, koji će ove godine biti posvećen Aremeniji. Na tom će skupu biti iznesena povijest armenskog naroda od prihvaćanja kršćanstva do 19.stoljeća. Posebno će biti istaknuta obilježja duhovnosti, života i ustanova Armenske crkve, koju se sve do nedavna pogrešno optuživalo zbog monofizitizma. Isto će tako biti razmotrena zanimljiva pojava monaštva u toj Crkvi te misao armenskih crkvenih otaca, vjerska literatura, liturgija, crkvena umjetnost, arhitektura i ekumenski problemi. Izvanredno poklapanje nacionalnoga armenskog identiteta s kršćanskom vjerom ima dugu povijest. Za armenski narod, koji je u tijeku povijesti bio izložen tolikim kušnjama i, lišen vlastite države, prisiljen na iseljavanje u različite krajeve svijeta, posebno nakon pokolja koje su Turci učinili g. 1915., Apostolska je crkva odigrala presudnu ulogu. Tijekom stoljeća zajednice te Crkve bile su diljem svijeta nezamjenjiva središta okupljanja, susreta i jedinstva i čvrsto branile vlastitu samostalnost. To je omogućilo stvaranje umjetničkih djela izvanredne ljepote, koja su bila izložena i u prostorijama Vatikanskih muzeja i pobudila veliko zanimanje stotina tisuća posjetitelja. Osim promicanja kulture, Armenska je crkva stoljećima pokazivala jake ekumenske osjećaje, posebno prema Rimskoj crkvi. O tome najbolje svjedoči zajedničko Priopćenje pape Ivana Pavla II i armenskog katholikosa Karekina I. iz 1996. godine. U takvim prijateljskim odnosima proteći će i predstojeći dvodnevni Papin posjet Aremeniji. (ika-rv/sd)