Zagreb, (IKA) – Zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić predvodio je u nedjelju 16. listopada u zagrebačkoj prvostolnici svečano misno slavlje kojim je završio Međunarodni znanstveni skup o bl. Augustinu Kažotiću. Koncelebrirali su lučersko-trojanski biskup Domenico Cornacchia, provincijal Hrvatske dominikanske provincije fr. Anto Gavrić, dominikanci i predavači na skupu iz zemlje i inozemstva te kanonici Prvostolnoga kaptola zagrebačkog. Kardinal Bozanić na početku je istaknuo kako to misno slavlje ima i nakanu po zagovoru bl. Augustina Kažotića moliti za Crkvu zagrebačku, za hrvatski narod i za opću Crkvu.
U prvom dijelu homilije kardinal se osvrnuo na evanđelje koje je svepovijesna drama: može li čovjek umaknuti ucjeni i manipulaciji moćnih? Upozorio je kako Boga ne možemo smjestiti u okvire ljudskih očekivanja, jer On nadilazi te okvire. Božja Riječ, sam Isus Krist, osvjetljuje i raskrinkava ljudske pokušaje da se njegovom porukom Istine i spasenja manipulira ili da se njome služi samo u osobne, površne i ovozemaljske ciljeve.
Isusove riječi “Podajte dakle caru carevo, a Bogu Božje” često su komentirane tijekom povijesti i mnogo se o njima pisalo. Brojni komentatori vide u tom odlomku temelj za pravu podjelu između političkih i vjerskih sustava. U njemu nalaze podjelu vlasti na duhovnu i svjetovnu. Sve to nije neutemeljeno, ali Isusova poruka je puno dublja: samo Bog je Bog i ni jedna druga osoba ili stvar na svijetu ne može postati Bog i ne smije zauzeti Božje mjesto. Suvereno i vrhovno dostojanstvo čovjeka je u tome što je pozvan spoznati da samo Bog je Bog: “Ja sam Gospodin Bog tvoj… Nemoj imati drugih bogova uz mene!” citirao je kardinal, te podsjetio na još jedan element lako shvatljiv u ondašnjem Rimskom Carstvu u kojem je car nastojao zauzeti mjesto Boga. Car je srušen sa svog sakralnog trona i spušta se u kategoriju stvorenja. Car vlada nad ljudskom slikom, on upravlja onim što je ljudsko. On je odgovoran za zajedničko dobro, ali će biti suđen na temelju toga što je učinio s onim što je “slika Božja”, tj. s čovjekom. Car nije Bog i njemu ne pripada ništa Božje. Nijedan čovjek ne može zauzeti mjesto Boga, ili ponašati se prema ljudima kao da je Bog. Uostalom, problem cjelokupne povijesti je taj, a on označava grijeh svijeta, da se netko želi postaviti kao Bog nad čovjekom. Slava Božja je spašeni čovjek. To je Božje, to Bogu pripada. Čovjek obespravljen, siromašan, potreban – to je Božje. Bog nas je pohodio radi nas ljudi i radi našega spasenja, rekao je kardinal, te istaknuo kako i blaženi Augustin Kažotić lako može biti smješten u okvir te evanđeoske stranice. Odlikovao se budnošću u zamršenim vremenima. Bez sumnje bio je čovjek izrazito dobre volje i mnogih dobrih djela, svojedobno se istaknuo kao jedan od učenih, pouzdanih i diplomatski vještih osoba pri upravnom, teološkom i pastoralnom vrhu opće Crkve. Kao vjernik znao je da je kršćanin pozvan osluškivati Božji glas. Bio je čovjek koji se nije bojao, svjestan da vrijednosti koje su mu povjerene sadrže snagu odozgor, kao i to da on nije njihov gospodar, već nositelj i navjestitelj, istaknuo je kardinal Bozanić, te kratko posjetio na životni put Augustina Kažotića.
Posebno se osvrnuo na vrijeme kada je Augustin bio zagrebački biskup, tj. na doba kad su Hrvatska i Ugarska proživljavale teške građanske nemire zbog kraljevskog prijestolja. Istaknuo je kako je umro 3. kolovoza 1323. godine kao biskup Lucere, gdje je za kratko vrijeme ostavio duboki glas svetog i revnog pastira, kojega odmah nakon smrti počeše štovati kao sveca. Papa Klement XI., godine 1702., proglasio je Augustina Kažotića blaženim. U travnju ove godine Zagrebačka nadbiskupija, Lučersko-trojanska biskupija i Red dominikanaca zajedno su obnovili postupak za kanononizaciju blaženog Augustina Kažotića. Kardinal je izrazio nadu da je i netom održani Međunarodni znanstveni skup značajan doprinos u tom procesu.
Približavanje života i djela ovoga zagrebačkog pastira, kako na znanstvenoj tako i na duhovnoj razini, bila je prigoda da naša Crkva osjeti nove poticaje iz baštine koja je Crkvi trajni zalog njezine budućnosti. Kažotić nas životom i djelom izaziva i obvezuje. Vidjeli smo ga zauzeta u duhovnoj i materijalnoj obnovi svoga puka. Težio je izgrađivati i svećenike i vjernike za ozbiljnost i odgovornost kršćanskoga života i pravu crkvenost. Dodirnuli smo njegovu skrb za siromašne, nastojanja na kulturnome i znanstvenom polju. Divili smo se njegovoj vjernosti Crkvi i odgovornosti kojom je u osjetljivim vremenima nastojao posredovati između suprotstavljenih strana, rekao je kardinal, te podsjetio kako je slijedeći Isusov nauk, blaženi Augustin i politička pitanja promatrao s religioznih stajališta.
Kršćanin je graditelj zemaljskog vremenitog grada, ali on ujedno hiti prema nebeskom vječnom gradu. On promiče pravdu, ali je iznad svega aktivan svjedok ljubavi koja naziđuje Krista u srcima ljudi. Kršćanin se treba u svemu nadahnjivati svojom vjerom. U svim svojim odabirima i opredjeljenjima: u obiteljskom, profesionalnom, socijalnom i političkom životu najbliža mu je norma vlastita savjest osvijetljena današnjim Evanđeljem, podsjetio je kardinal, te istaknuo kako je blaženi Augustin svoju službu vršio u vremenu delikatnih crkveno-političkih odnosa. Iako je umro prije gotovo sedamsto godina i danas je aktualan zbog revnosti kojom se odlikovao kao propovjednik i kao biskup, zbog trpljenja što ih je podnio služeći Crkvi i braneći njezinu slobodu, zbog svoje ljubavi prema Papi i Petrovoj Stolici, zbog svoje marijanske pobožnosti, rekao je na kraju kardinal Bozanić, te sve preporučio zagovoru Presvete Bogorodice Marije, te naših blaženih pastira Augustina i Alojzija.

Prije blagoslova, kardinal Bozanić zahvalio je Hrvatskoj dominikanskoj provinciji na čelu s provincijalom fr. Antom Gavrićem za poseban angažman oko znanstvenog skupa. Podsjetio je kako je 25. rujna posvećena crkva u čast bl. Augustina Kažotića u Zagrebu. Neka nas on posebno zagovara u ovim vremenima, a mi ćemo se rado njemu uticati u svojim potrebama, i moliti Boga da ga što prije proslavi, kako bismo ga mogli slaviti kao sveca, zaključio je kardinal Bozanić. Misno slavlje pjevanjem je uveličao Zbor bogoslova pod ravnanjem mo Miroslava Martinjaka.