Budi dio naše mreže
Izbornik

KIPOVI POZNATIH KATOLIKA UKRAŠAVAJU AMERIČKI KAPITOL

Washington (IKA/CNS )

Washington, 18. 7. 1998. (IKA/CNS) - Među kipovima velikana američke povijesti, koji su smješteni u Nacionalnoj spomeničkoj dvorani na washingtonskom kapitolu, nalaze se i kipovi pet katolika - četiri svećenika i jedne redovnice - koji si imali veliki u

Washington, 18. 7. 1998. (IKA/CNS) – Među kipovima velikana američke povijesti, koji su smješteni u Nacionalnoj spomeničkoj dvorani na washingtonskom kapitolu, nalaze se i kipovi pet katolika – četiri svećenika i jedne redovnice – koji si imali veliki utjecaj, ne samo na američku Katoličku Crkvu već i na cijelu naciju. Tu povijesnu dvoranu utemeljio je američki Kongres godine 1864, a zanimljivo je da je pet američkih saveznih država uputilo zahtjeve za postavljanje kipova katoličkih misionara. Riječ je o ljudima koji bi se vrlo lako mogli podvesti pod pojam istinskih američkih “pionira”. Havaji su glasovali za o. Damiena de Veustera, belgijskog misionara, koji je 1873. stigao na Havaje, točnije na otok Molokai, u tamošnju koloniju gubavaca. De Veuster, koji je 1995. proglašen blaženim, među havajskim pučanstvom još je i danas poznat kao “Lav od Molokaia”. Njegova “lavlja” brada, ovaj put u kamenom prikazu zaokuplja veliku pažnju posjetitelja Dvorane. Izbor Arizone bio je o. Eusebio Kino, talijanski isusovac, koji se u 17. stoljeću otputio kao misionar na područje, tad pod vlašću Španjolaca. Nakon što je Arizona 1812. godine postala saveznom državom, ljudi su ga počeli štovati kao svoga zaštitnika, čovjeka koji je osnovao mnogo novih misija i pomogao uspostavi nove države. Biografija o njemu govori kao o osebujnom tipu misionara, možda jedinstvenom u Sjevernoj Americi, “istraživaču, zvjezdoznancu, kartografu i kralju stoke”. Savezna država Wisconsin odabrala je francuskog isusovca o. Jacquesa Marquetta, misionara i istraživača. Premda nije bio američki građanin, njegovo je mjesto u modernoj američkoj povijesti zajamčeno, među ostalim i zbog njegovih iznimnih istraživačkih pothvata. On je, naime, 1673. prvi dokazao da rijeka Mississippi ne utječe Kalifornijski zaljev, već južnije, u Meksički zaljev. Uza sve to, pripisuje mu se i predani misionarski rad s američkim Indijancima. Španjolski franjevac Junipero Serra izbor je Kalifornije. Serra je proglašen blaženim 1988, a poznatiji je kao pokretač devet kalifornijskih misija od 1769. do 1784. Među domorocima, Indijancima, podijelio je 6.000 sakramenata krštenja, te oko 5.000 sakramenata potvrde. On je Indijancima također prenio i poznavanje nekih europskih poljoprivrednih kultura. Saveznu američku državu Washington predstavlja majka Joseph, sestra milosrdnica iz Kanade, koja je 1856. godine stigla na sjeverozapadne pacifičke prostore sjevernoameričkog kontinenta. Ustanovila je 11 bolnica, sedam akademija, pet škola za Indijance te dva sirotišta.