Kistanje, (IKA) – Na prvu obljetnicu proglašenja blaženim fra Serafina Glasnovića Kodića, župa sv. Nikole u Kistanjama koju od Domovinskog rata nastanjuju Janjevci s Kosova, u nedjelju 5. studenoga proslavila je prvi spomendan toga blaženika podrijetlom Janjevca svečanim koncelebriranim slavljem koje je u župnoj crkvi Sv. Nikole u Kistanjama predvodio zadarski nadbiskup Želimir Puljić. Na početku mise nadbiskup je blagoslovio veliku sliku portreta blaženika (1,70 m x 1,40 m) autora akademskog slikara Ivice Jurčevića iz Tomislavgrada koja je nakon mise nošena u procesiji puka oko crkve i dvjema glavnim ulicama u središtu Kistanja. Za vrijeme procesije mons. Puljić nosio je relikvijar s moćima fra Serafina koje su Janjevci iz Kistanja dobili protekle godine na slavlju Glasnovićeve beatifikacije u Skadru, a nakon mise su ga počastili brojni vjernici.
Spominjući se fra Serafina i još jednoga janjevačkog mučenika, sluge Božjega fra Alojzija Palića (1878.-1913.) kojeg su ubili crnogorski vojnici jer se bio suprotstavio nasilnom pokrštavanju muslimana od strane pravoslavaca, a i sam nije pristao odreći se svećeništva i prijeći u pravoslavnu Crkvu, mons. Puljić je rekao: „Radujemo se što su našeg roda. Neka budu sastavni dio našeg života. Sveci nas dobro razumiju, znaju kako je biti u ovoj dolini suza i kažu ‘Izdržite’. Fra Serafin i fra Alojzije u zajedništvu s vama predstavljaju povijest u malome. Činjenica da imamo blaženike našeg roda i plemena govori o vama, dragi Janjevci, koji ste iz Konavala krenuli prema istoku, skrasili se u Janjevu i tamo stoljećima ostali vjerni svojim korijenima, svojoj vjeri za koju je trebalo puno trpjeti. Mučenici koje je Crkva priznala znak su priznanja nama kao narodu i vama kao Janjevcima koji se ponosite tim dičnim sinovima. Poticaj su ‘Evo vam uzora, slijedite ih, budite kao i oni vjerni i odani do kraja’, poticaj su ići stopama vaših otaca”. Nadbiskup Puljić istaknuo je da je fra Serafin bio u službi općeg dobra Crkve i naroda. Živio je 54 godine, od toga 32 godine kao svećenik. „Njegova bliža rođakinja, Ivanka Kodić iz Janjeva, posvjedočila je kako je čula od starijih da je fra Serafin bio kamenovan te je podnio mučeničku smrt poput đakona svetoga Stjepana. I on je poput Stjepana oprostio svojim mučiteljima. Njegovi posmrtni ostaci počivaju u zidinama franjevačke crkve Navještenja BDM u Lješu gdje je pastoralno djelovao nekoliko godina”, rekao je mons. Puljić, istaknuvši da se Crkva s pravom diči svojim vrijednim sinovima i iskazuje im dužno poštovanje, njihovoj kreposnoj i moralnoj veličini. „Mučeništvo je uistinu Božji dar. Ne samo za one kojima je dodijeljen, nego i za sve koji su s njima povezani krvlju, rodom, jezikom, poznanstvom i crkvenom pripadnošću, pa im se molimo”, potaknuo je nadbiskup, podsjetivši da je Isus u svom misijskom govoru apostolima rekao da ih šalje ‘kao ovce među vukove’ i najavio kako će ih ljudi ‘zbog njega zamrziti, izvoditi pred sudove i bičevati’. „Zato je Isus zatražio od njih neka svjedoče i ne boje se onih koji tijelo ubijaju, neka ustraju i pri tomu nikomu ne škode. Mučenik je spreman patnju i boli hrabro podnijeti radi Kristova Kraljevstva. A njegovo srce pri tomu ispunjeno je ljubavlju i mirom; bez trunka mržnje i osvete prema progoniteljima”, rekao je mons. Puljić, dodavši „da nas takva svjedočanstva ne mogu ostaviti hladnim”.
U propovijedi je nadbiskup govorio i o teškom stanju komunističke diktature u Albaniji kad su se događala uhićenja i progon svećenika, rušili zvonici, samostane i crkve pretvaralo se u javne prostore, sportske dvorane, magazine, štale. „Enver Hoxha je 1967. g. najavio kulturnu revoluciju usmjerenu protiv tradicije i vjerskih običaja te se Albanija sljedećih godina pretvorila u prostor pakla. Zatvarane su crkve i džamije, a na vratima su vješani programi te revolucije. Zaduženi skojevci i pioniri obilazili su kuće da vide imaju li ljudi u svojim domovima križeve ili svete slike”, rekao je mons. Puljić, istaknuvši da je komunistička diktatura zanijekala ljudsko dostojanstvo okomivši se na religiju i sve koji vjeruju. „Bila je to ideologija za koju se slobodno može reći da je đavolskog nadahnuća. U igri je bilo istrjebljivanje vjere, osobito u krilu Katoličke Crkve. Vrhunac tog perverznog sustava u Albaniji zbio se 1976. g., kad je država proglasila da je po ustavu ateistička zemlja u kojoj je zabranjeno bilo kakvo vjerničko udruživanje”, rekao je mons. Puljić, zaključivši propovijed zazivom litanija za molitveni zagovor hrvatskih svetaca i blaženika.

„Janjevci su kao narod puno propatili, a njihovi mučenici blaženici im svijetle kao uzori”, rekao je župnik Kistanja don Ivan Perković na kraju mise i podsjetio da je početak molitve za proglašenje blaženima franjevačkih Janjevaca Kodića i Palića počeo upravo u Kistanjama u Zadarskoj nadbiskupiji 2004. g. To je izvanjski obilježeno i misnim slavljem koje je 7. ožujka 2005. g. u kripti nove župne crkve Sv. Nikole predvodio blagopokojni zadarski nadbiskup Ivan Prenđa. U zajedništvu s dvadeset janjevačkih svećenika, mons. Prenđa je tada blagoslovio prvu sliku koja prikazuje franjevačke mučenike s Letničkom Gospom, autora Drage Glasnovića. Na toj velikoj slici koja se sada nalazi na zidu u župnoj crkvi Sv. Nikole fra Alojzije prima krunicu od Majke Božje, a fra Serafin joj poklanja janjevačku crkvu.
Pjevanje na misnom slavlju predvodio je župni zbor pod ravnanjem s. Blaženke Delonge. U nošenju slike fra Serafina u procesiji izmjenjivali su se janjevački župljani te četvero mladih odjeveni u janjevačku narodnu nošnju, dvoje iz Janjeva, a dvoje iz Konavala. Župnik Perković osobito je pozdravio i zahvalio na dolasku don Kreši Ćirku, župniku Obrovca i Medviđe, koji je sa svojim župljanima iz Medviđe misu proslavio umjesto u Medviđi u Kistanjama, rekavši da su to prvi hodočasnici fra Serafinu na njegov prvi spomendan u Kistanjama. Među koncelebrantima bili su i dugogodišnji kistanjski župnik i župni vikar mons. Nikola Dučkić i don Josip Dučkić kojima je mons. Puljić zahvalio i na svečanim misnicama koje su dali izraditi s likovima hrvatskih svetaca i blaženika. Mons. Dučkić je i osobno poznavao obitelj fra Serafina, rekavši da se sve do demokratskih promjena 1990-ih godina nije smjelo govoriti da je fra Serafin bio mučenički ubijen. Na misi su sudjelovali i članovi rodbine fra Serafina.
Relikvije fra Serafina protekle su godine na dan beatifikacije 5. studenoga dobili još i Janjevci u Zagrebu i Janjevu, a Letničani su dobili relikviju bl. don Antuna Muzića. Relikvijar fra Serafina koji je cijelo vrijeme misnog slavlja bio sa strane ispred glavnog oltara izradio je umjetnik Drago Glasnović, Janjevac koji živi u Zagrebu. Relikvijar predstavlja spojeni sklop zvonika župne crkve u Kistanjama i Janjevu koje Janjevcima puno znači te je predviđeno da se jednog dana u taj relikvijar polože i moći fra Alojzija Palića.
U nedjelju navečer u župnoj crkvi Sv. Nikole koncert duhovnih pjesama održale su sestre Palić iz Zagreba. U sklopu duhovne priprave ususret proslavi spomendana fra Serafina, misno slavlje u petak 3. studenoga predvodio je fra Ivan Nimac, župnik Kruševa i dekan Novigradskog dekanata, a u subotu 4. studenog fra Mario Lemo, župni vikar iz Knina.