Rijeka, (IKA) – Petar Kružić nije bio svetac, bio je ratnik koji je čak dio svoga života proveo u zatvoru, no s druge strane, bio je čovjek koji je u životu živio riječi evanđelja: ne živi čovjek samo o kruhu, nego o svakoj riječi Božjoj”, rekao je povjesničar, trsatski franjevac, dr. Emanuel Hoško, predvodeći 13. ožujka u bazilici Majke Božje Trsatske misno slavlje na kojemu su sudjelovale povijesne postrojbe kliških uskoka. Povezanost toga klišnog junaka s trsatskim svetištem vidljiva je na više mjesta. Štovatelj Majke Božje Trsatske dao je godine 1531. izgraditi trsatske stube kao zavjet Gospi, a koje su dograđivane u 18. stoljeću, no on je bio prvi; prije njega postojali su utjecajniji i bogatiji, no Kružić je u znak zavjeta Gospi dao izgraditi stube.
Stoljećima se vjernici uspinju trsatskim stubama koje povezuju središte Rijeke sa svetištem, a mnogi ističu kako su se upravo na tom čudesnom putu uspona dogodila ozdravljenja o čemu svjedoči kapela zavjetnih darova u kojima se nalaze štake i ostala pomagala s kojima su se hodočasnici penjali, a koja su odbacili na kraju uspona. Na kraju trsatskih stuba nalazi se kapela Sv. Nikole koju je također dao izgraditi Kružić, jer su kopneni putove prema Klisu bili opasni zbog prodora Turaka, te je Kružić koristio morski put i na njemu se utjecao Gospi i sv. Nikoli, rekao je dr. Hoško.
Predstavnici povijesnih postrojbi kliških uskoka zapalili su svijeću na grobu Petra Kružića u trsatskoj bazilici, a iza glavnog oltara nalaze se dvije svijeće u prirodnoj veličini Petra Kružića i njegova borca i prijatelja Miloša Pariševića, koje su obojica postavili. U jednom od požara iste su oštećene, no zahvaljujući obnovi, vjernici ih danas mogu vidjeti.
Povijesne okolnosti nastanka kliških uskoka govore o teškim vremenima odbrane Klisa koji se tada nalazio na vjetrometini najvažnijih prometnih putova o čemu je govorio dopredsjednik kliških uskoka Sreten Mihovilović. Najturbulentnije razdoblje bila je prva polovica 16. stoljeća, kada Kružić i njegovi uskoci neviđenim herojstvom i nadljudskom žrtvom, uz potporu rimskih papa, gotovo tri desetljeća uspijevaju obraniti slavnu klišku utvrdu od neprekidnih nasrtaja nadmoćne i dotad nepobjedive vojne sile Otomanskog carstva, ističe Mihovilović dodajući kako je u nezaustavljivom osvajačkom pohodu Osmanlijama je Klis s Kružićem i uskočkim braniteljima ostao posljednja neosvojiva zapreka u nezaustavljivom pohodu na zapadnu Europu. U jednoj od nebrojenih bitaka s Turcima, u solinskoj luci 12. ožujka 1537. godine, Kružića na prijevaru ubijaju, a Klis pada u turske ruke i pod njihovom vlašću ostaje idućih 111 godina. Dugogodišnji otpor branitelja pod njegovim vodstvom ipak je ostvario svoj konačni cilj : prodor Osmanlija prema Europi trajno je bio zaustavljen, a rijeka Jadro za dugo vremena postade granicom između Otomanskog i Mletačkog carstva, odnosno Europe.
Nakon misnoga slavlja uskoci su se susreli s trsatskim franjevcima radi dogovora oko programa proslave 480. obljetnice od izgradnje trsatskih stuba koja bi na Trsatu trebala biti upriličena u svibnju ove godine. Uz organizaciju proslave, uskoci ulažu napore da, slijedom mnoštva povijesnih razloga, u najavljenomu svibanjskom slavlju aktivno sudjeluju i Primorsko-goranska, Splitsko-dalmatinska, Ličko-senjska i Istarska županija, grad Senj, Riječka i Splitsko-makarska nadbiskupija, Gospićko-senjska i Porečko-pulska biskupija, Vojni ordinarijat u Republici Hrvatskoj, predstavnici velikih hrvatskih marijanskih svetišta iz Marije Bistrice i Sinja, predstavnici relevantnih nacionalnih institucija, istaknuti povjesničari i ostali znanstvenici, izaslanstva Sabora i Vlade RH, Hrvatske vojske, Hrvatske ratne mornarice kao i Svete Stolice, s kojom kliški uskoci namjeravaju u skoroj budućnosti pokrenuti proces istraživanja korespondencije između Petra Kružića i rimskih papa, što još uvijek stoji zapečaćeno u povijesnim arhivima Vatikana.