Zagreb, 4. 2. 1995. (IKA) – U kapelici sv. Stjepana mu~enika u Nadbiskupskom dvoru na Kaptolu, zagreba~ki nadbiskup kardinal Franjo Kuhariđ primio je u subotu, 4. velja~e, popodne, veliku skupinu prognanih Kninjana, predvošenih njihovim župnikom fra Lukom Deliđem, te žitelja viče okolnih privremeno zaposjednutih župa kninskog dekanata i ostalih župa. Veđina ih je, protjerana sa svojih pragova, uto~ičte načla dijelom u hotelima na obali (Primočten, Solaris, Vodice, Split…, a manjim dijelom u Zagrebu i drugim mjestima). Za njih pastoralno skrbi s njima prognani župnik i gvardijan franjeva~kog samostana sv. Ante u Kninu, fra Luka Deliđ. Mešu nazo~nima je bilo i viče zagreba~kih Kninjana. Okupljeni u kapelici, prognanici su primili blagoslov zagreba~kog nadbiskupa, koji im se obratio rije~ima utjehe i nade. U postojanosti vjere i ~vrstođi podnočenja nepravdi i trpljenja, kardinal im je kao uzor stavio lik Sluge Božjeg zagreba~kog nadbiskupa kardinala Alojzija Stepinca, koji je uza sve nepravde i patnje, koje je u životu doživio, ostao uspravan, jer je živio po svom životnom i biskupskom motu: “U Tebe se, Gospodine, uzdam”. Zahvaljujuđi Kardinalu čto ih je primio, župnik fra Luka Deliđ, upoznao ga je sa stanjem katoli~kih crkava i samostana u Kninu i na okupiranim dijelovima tog dijela čibenske biskupije, kao i dijela zadarske nadbiskupije, ~iji su se prognanici takošer okupili u kapelici. Rekao je da su katoli~ke sakralne graševine kao i kuđe hrvatskog puka, najveđim dijelom razorene, obečđačđene i opustočene. U najveđem broju okupiranih župa župne mati~ne knjige nisu spačene. O broju protjeranih Kninjana i ostaloga hrvatskog katoli~kog puka iz okupiranih župa čibenske biskupije i dijela zadarske nadbiskupije, župnik je rekao da se radi o nekoliko tisuđa ljudi. U ime Hrvatskoga žrtvoslovnog dručtva kardinalu je za zauzimanju za začtitu ljudskih prava i dostojanstva, a poglavito za prognanike u svakoj prilici, te na ovom primanju u kapelici i blagoslovu, zahvalio predsjednik Dručtva dr. Zvonimir ćeparoviđ. Upoznao je kardinala s nastojanjima Hrvatskoga žrtvoslovnog dručtva da u domovini i pred svijetom čtiti temeljna ljudska prava svih, a prvenstveno prognanika. U ovom slu~aju, rekao je, to je, prije svega, začtiti i ostvariti temeljno pravo, pravo na povratak u svoj zavi~aj i svoje domove.