Knjiga „Pravoslavlje i politička teologija“ proučava odnos između pravoslavlja i političke teologije, pojma koji je ustanovio njemački konzervativac Carl Schmitt, te razloge zašto pravoslavlje, uz malobrojne iznimke, nije razvilo „političku teologiju“ u radikalnom i osloboditeljskom smislu. Odnosno, zbog čega se ideja „teološke ili kršćanke ljevice“ nije razvila u pravoslavnom okružju kao što je slučaj na Zapadu, najavljuje autor u uvodu knjige od 133 stranice. Pisac pogovora, šibenski teolog Branko Sekulić, ocjenjuje da je to rukopis na kojem se temelji čitava svjetonazorska koncepcija, usklađena s osloboditeljskom porukom evanđelja kao ključa kršćanskog vjeroispovijedanja.

Tumačeći Kalaitzidisov rad, Sekulić ističe da je teologija oslobođenja, za razliku od katolicizma i protestantizma, u pravoslavnim teološkim raspravama ostala gotovo u potpunosti netaknuta, unatoč njezinoj neizmjernoj važnosti za relevantnost cjelokupnog kršćanskog navještaja u svijetu u kojem živimo. Prema Sekuliću, jedan od ključnih problema Kalaitzidis vidi u „etnocentriranju“ teološkog govora, putem kojeg se nastoji dati nepovrediv, sakrosanktni obris nekim posve svjetovnim društvenim konceptima i uređenjima.

Sekulić koji je doktorirao je na Protestantskom fakultetu Sveučilišta Ludwig-Maximilians u Münchenu, ističe da nacionalna pravoslavlja u tome imaju svoje specifičnosti. Po njemu, zastranjenje grčkog pravoslavlja primarno počiva na socijalnim problemima iz kojih se potom izrodila sakralizacija etnonacionalnog i etnocentrističkog faktora. U slučaju zastranjenja srpskog pravoslavlja radi se primarno o sakralizaciji etnonacionalističke i etnocentrističke matrice koja je zatim izrodila mnogu socijalnu problematiku. Kad je riječ o najbrojnijem, ruskom pravoslavlju, njegovo zastranjenje vidi u imperijalističkom nagonu apsorpcije svih slavenskih pravoslavnih naroda u okrilju ruskog političkog radara kako bi se uspostavilo neko svojevrsno „rusinsko pravoslavno carstvo“, ističe Sekulić.

Kalaitzidis knjigu posvećuje ekumenskom patrijarhu Bartolomeju zbog njegove „gorljive posvećenosti, njegovog djelovanja i javnog obraćanja s ciljem očuvanja okoliša, društvene pravednosti i vjerske snošljivosti“ te zbog doprinosa prisutnosti pravoslavlja u suvremenom svijetu.

Kalaitzidis je ravnatelj Akademije za teološka istraživanja u Volosu u Grčkoj i član je izvršnog odbora Europske akademije za religiju. Objavljuje knjige iz područja eshatološke dimenzije kršćanstva, dijaloga pravoslavlja i moderne, vjerskog nacionalizma i drugog. On je, uz Carmela Dotola, Tinu Beattie i Željka Tanjića, bio jedan od predavača na prvoj Ljetnoj školi teologije u Dubrovniku od 14. do 19. srpnja 2019. na temu „Teologija u pluralnom društvu“, prenosi HINA.