Koeln, (IKA) – Trideset i peti susret Hrvatskoga akademskog saveza (HAS), koji više od trideset godina okuplja hrvatske studente s područja Njemačke, a utemeljili su ga studenti teologije u Njemačkoj, održan je od 6. do 9. lipnja u Marienheide nedaleko od Koelna u organizaciji HAS-a i Europske građanske akademije (ESTA). Tema ovogodišnjeg susreta, na kojem se okupilo oko trideset hrvatskih studentica i studenata, bila je “Živjeti između dviju kultura”.
Na početku susreta sve je pozdravila predsjednica Marija Bilandžić, a nakon nje uime ESTA-e dr. Peter Leibenguth-Nordmann. Mr. Ivica Kamber s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zadru u svom je kritičkom predavanju govorio o problemima i perspektivi države i društva u Hrvatskoj. Kazao je, između ostalog, kako je hrvatsko društvo kontaminirano i na jedan vrlo bolestan način u gotovo svim segmentima prožeto utjecajima političke moći. “Nositelji političke moći jesu političke stranke, njihovi eksponenti i njihovi parcijalni interesi koji su u potpunom raskoraku kada je riječ o interesima hrvatskoga društva. Ako ste političar u Hrvatskoj, to znači da možete sve i da ste pozvani suditi o svemu, i da ste gotovo u božanskom položaju svemoći i sveznanja. Kada se politika shvati kao način vladanja društvom, posljedice za to isto društvo su katastrofalne. Pad društvenog entuzijazma, opća apatija i osjećaj nemoći – to je danas prevladavajuća slika o životu hrvatskoga društva. Kada bi to bilo moguće, Hrvatsku bi prema empirijskim istraživanjima sutra napustilo 600.000 ljudi u najboljoj radnoj i stvaralačkoj dobi. Druga činjenica kaže da su građani Hrvatske dospjeli na prvo mjesto u prosječnoj potrošnji antidepresiva u Europi. Te su dvije činjenice odraz postkomunističkoga društvenog kaosa i tiranije institucija nad ostacima građanskoga društva. Način na koji su organizirane i na koji djeluju političke stranke, nije kritički pristup pojedinim političkim programima, već su to uspostave interesnih političko-ortačkih ugovora o diobi proračunskih sredstava i stalnim rotacijama i smjenama na nižim upravljačkim razinama. Izborna apstinencija u Hrvatskoj već dolazi do one točke kada će legitimitet izabranih biti vrlo upitan. Hrvatske političke stranke su uređene po gerijatrijskom načelu – što ste stariji to vam pripada veći kvantum političke i građanske mudrosti, naravno izračen i vrijednosti dobre budžetske fotelje, dopre apanaže u upravnom odboru neke tvrtke čiji radnici štrajkaju, jer nisu primili plaću za siječanj tekuće godine”, kazao je mr. Kamber. U nastavku se upitao, što se zapravo može učiniti i što bi trebalo činiti u ovako oslikanim socijalnom i građanskom beznađu. “Prije svega Hrvatska se naspram europskih integracija treba postaviti kao ozbiljan i osviješten partner. Kada jedan narod odluči upravljati sa svojom sudbinom na opću korist – onda je i Bog s njim. Katolička crkva u Hrvatskoj mora jače i dosljednije afirmirati svoj socijalni nauk nasuprot golom divljem kapitalizmu kojega nude političke elite. Mi trebamo prestati uzimati ozbiljnom tezu kako je politika ostvarenost mogućega. Mi trebamo biti hrabri i u postojećim uvjetima zatražiti ono što nam se sada čini kao nemoguće, a to je dostojanstven život čovjeka, prilika za izgradnju sustava koji će biti socijalno stabilan i obećavajući”. Inicijatorica CroBusinessExchange Foruma Jadranka Matešić, koja se 2002. godine sa svojom obitelji iz SAD-a vratila u domovinu, govorila je o svojim iskustvima povratka iz iseljeništva. Stipe Biladžić iz Koelna u svom je izlaganju govorio o odnosima emigracije s domovinom. Redatelj Damir Lukaćević iz Berlina predstavio je svoj film “Heimkehr”, u kojem se na vrlo dojmljiv način govori o hrvatskim “gastarbeiterima” u Njemačkoj i problemima koji se javljaju kada se doista odluče na povratak. U tijeku susreta priređen je i okrugli stol na temu “Dijaspora i Hrvatska”, a sudionici su imali prigodu upoznati i znamenitosti grada Koelna. Na svetkovinu Duhova, u nedjelju 8. lipnja, euharistijsko slavlje predvodio je župnik na njemačkoj župi Oberhausen Marko Bralić, koji je nedavno postao duhovnik hrvatskih studenata okupljenih u HAS-u.