Zagreb, (IKA) – Posljednji blok predavanja „Kolbeov put nove evangelizacije” Međunarodnoga znanstvenoga simpozija „Vojska Bezgrešne i masonerija” u nedjelju, 17. rujna započeo je predavanjem prof. dr. sc. s. Marije Pehar (KBF Zagreb) „Aktualnost govora o Bezgrešnoj i nova evangelizacija”.
Podsjetila je na dogmu, koja kaže da je Marija od prvog trenutka svoga života očuvana od stanja koje nazivamo istočnim grijehom. Također ističe se da je Marija tijekom cijeloga svoga života ostala bez grijeha. Ovo Mariju na prvi pogled udaljava od ostalih ljudi, jer ističe jedinstvenost njezine osobe u odnosu na sve nas druge, rekla je, te naglasila da nasuprotnom mišljenju koju Mariju promatra kao oprečnost, „Crkva je u Djevici Mariji promatrala prototip svakog čovjeka. Božju istinu i Boji govor upravljen svim ljudima i za sve ljude. Budući da je Marija pralik čovjeka i to svakog čovjeka, mariologiju se onda može razumjeti kao milosno teološku konkretizaciju antropologije”. Povezujući to s pojmom „nova evangelizacija” dr. Pehar je naglasila, kako se tu radi o ponovnom otkrivanju Božjeg plana sa svijetom i čovjekom. „Radi se o obnovi evanđelja u Crkvi i ponovnog predstavljanja Krista i Božjeg plana svijetu sa svijetom i sa čovjekom. Za novu evangelizaciju Crkve važno je da ustrajno vodi razbuđenju i otrežnjenju čovjeka pred lažnom slikom svijeta o svetosti i o grijehu. Moguće je to s pogledom na Mariju, naime motreći nju može se vidjeti da je ljudska čežnja „biti kao Bog” ostvariva u zajedništvu s Bogom”.
„Bezgrešna: žarišna točka teologije, duhovnosti i apostolata sv. Maksimilijana Kolbe” bila je tema Margarete Jozinović, mag. theol. Uvodno je pojasnila tko je Bezgrešna bila za Kolbea i koji je njegov novitet u odnosu prema njoj. Od malih nogu Maksimilijan Kolbe predavao je Bezgrešnoj i sebe, ali i sve što ga je na putu snalazilo. Molio je i predavao i svoje neprijatelje u zagovor Bezgrešnoj. Tako je iz možda ljudskih strahova, ali i težnje da na masonske uzvike i transparente, još kao mladić, da odgovor – nastala još jedna vojska poput ove masonske vojske, Vojska Bezgrešne, naglasila je uvodno. Dotičući se Kolbeovog poimanja Bezgrešnog začeća, naglasila je „Kolbe tomu za razliku od nekih svetaca, pa i teologa daje središnje mjesto. To središnje mjesto proizlazi iz njegove posebne karizme. Kolbe je i mističar i teolog Bezgrešne. Mističar je jer je posjedovao iznimna shvaćanja i iskustva toga otajstva, a teolog jer je u istraživao Bezgrešnu upravu putem teoloških objašnjenja”. Jozinović je ukazala i na činjenicu, da nijedan drugi teolog prije Kolbea nije Duha Svetoga nazvao Začećem. Sumirajući mariologiju Kolbea, naglasila je, kako je ona „’organska’, jer je povezana i s drugim istinama vjere), ‘iskustvena’ jer se rađa se iz osobnoga iskustva otajstva Boga, te ‘vitalna’ jer vodi obnovljenu pregnuću u kršćanskome životu”.
Kolbeova duhovnost i apostolat čvrsto su povezani, a najveći plod njegova života, duhovnosti je upravo do dan danas postojanje Vojske Bezgrešne, zaključila je.
Prof. dr. sc. Jure Zečević (KBF Zagreb) u predavanju „Kolbeov misijski žar” je rekao: „Svemu je pristupao s odgovornošću, ne štedeći se, ulažući u onome što poduzima svu svoju snagu i energiju dajući se u potpunosti kako bi se djelo kojemu se on posveti realiziralo u što kraće vrijeme i istovremeno na što je moguće kvalitetniji i uspješniji način”.
Kolbeov misijski žar povezan je s njegovim karakternim i temperamentnim osobinama. On je povezan i s njegovom kristocentričnom vjerskom okupiranošću, s njegovim kristocentričnim vjerskim poletom. U kontekstu njegove opće vjere na praktičnoj, djelatnoj razini razvija se apostolat, njegovo misijsko djelovanje. Kolbeov misijski žar povezan je s pastoralnim i soteriološkim naglascima, te u konačnici s društvenim prilikama njegova vremena, istaknuo je Zečević. „Kolbeova medijska djelatnost u službi apostolata i nove evangelizacije” bila je tema predavanja izv. prof. dr. sc. Danijela Labaša (Hrvatski studiji). Ustvrdio je kako možemo reći da je Kolbe na medijskom području bio preteča Drugoga vatikanskog koncila i dokumenta „Inter mirifica” kao i kasnijih dokumenata Katoličke Crkve koji govore u ulozi medija u novoj evangelizaciji. Predavanje je Labaš zaključio riječima koje potpisuje Sebastian Benito Quaglio: „Otac Kolbe životni je uzor kojega se može oponašati u evangelizaciji preko masovnih medija”.
Predavanjem „Želim umrijeti umjesto ovog čovjeka” prof. dr. sc. fra Andrej Šegula (KBF Ljubljana) stavio je Kolbea u kontekst obitelji. To je potkrijepio, s kako je rekao „tri dimenzije” njegova života: sam je rođen u obitelji, u njoj je odrastao i primio osnovne temelje za svoje životno poslanje; ulaskom u redovništvo (kod franjevaca koventualaca) zaživio je novo poslanje, novu dimenziju. Krenuo je prema obitelji, koja nije vezana „krvlju”, već „duhovnim pozivom”. Na kraju pak svoga života, pokazao je što mu znači obitelj. Svojim izborom ‘Želim umrijeti umjesto ovoga čovjeka’ obitelji je dao veliko priznanje i vrijednost. Tim korakom je omogućio da suprug i otac obitelji Franjo Gajowniczek izvrši svoje životno poslanje do kraja”. Podsjetio kako je Kolbe preko revije „Vitez Bezgrešne” želio da Marije dopre u svaku obitelj i tako bude istinski odgajatelj kršćanske obitelji. Također je Kolbeovo djelovanje povezao s aktualnim dokumentima o pastoralu obitelji.
Zaključno predavanje Međunarodnoga znanstvenoga simpozija „Vojska Bezgrešne i masonerija” u nedjelju, 17. rujna održao je doc. dr. sc. fra Raffaele di Muro, predsjednik Međunarodne udruge Vojske Bezgrešne koja je bila i jedan od organizatora skupa. Di Muro je i autor knjige „Maksimilijan Kolbe: Trijumf ljubavi” koju je Hrvatska provincija sv. Jeronima franjevaca konventualaca u hrvatskom prijevodu objavila u povodu proslave 100 godina djelovanja Vojske Bezgrešne.
Di Muro se posebno osvrnuo na „novu evangelizaciju za radikalno svjedočanstvo” te je podsjetio, kako su za Maksimilijana svjedočanstvo i misija ista stvar. Na pitanje „koji je bio put, misija sv. Maksimilijana”, Di Muro daje kratak odgovor „kontinuirani rad i zajedništvo”, jer upravo nas sv. Maksimilijan Kolbe uči raditi zajedno za Bezgrešnu. Osvrčući se na temu simpozija, Di Muro je posvijestio da poput Kolbea moramo biti osjetljivi na vrijeme u kojem živio i na radikalno svjedočanstvo kojemu je korijen molitva. Dvodnevni međunarodni znanstveni simpozij „Vojska Bezgrešne i masonerija” na kojem je izlaganja održalo tridesetak predavača iz Hrvatske, Slovenije i Italije, među kojima je bilo više profesora katoličkih učilišta, a u slušateljstvu stotinjak osoba održan je 16. i 17. rujna u dvorani sv. Franje na Svetom Duhu. Simpozij su u povodu proslave 100 godina djelovanja Vojske Bezgrešne pod pokroviteljstvom Gradske skupštine Grada Zagreba organizirali Međunarodna središnjica Vojske Bezgrešne, Hrvatski nacionalni centar Vojske Bezgrešne, Hrvatski areopag – Centar za međureligijski dijalog Hrvatske provincije sv. Jeronima franjevaca konventualaca, Hrvatski mariološki institut i Nadbiskupijski pastoralni institut.