Zagreb, 25. 5. 1995. (IKA) – Simpozij “Od antifačizma do holokausta” zapo~eo je 25. svibnja u Ćidovskoj opđini u Zagrebu. Na po~etku simpozija sve nazo~ne pozdravio je predsjednik Ćidovske opđine Zagreb i Koordinacije židovskih opđina u Hrvatskoj prof. dr. Ognjen Kraus istaknuvči da đe se simpozij baviti rasvjetljavanjem sudbine Ćidova u Hrvatskoj u doba drugog svjetskoj rata, te da simpozij želi biti doprinos ukupnoj povijesti holokausta, a okrugli stol bavit đe se s univerzalnom temom povijesti antifačizma. Akademik Ivan Supek održao je predavanje o pojavi nacionalsocijalizma uopđe, a Ivo Goldstein govorio je o korijenima, pojavama i razvoju antisemitizma u Hrvatskoj. Don Luka Vincetiđ održao je predavanje “Antisemitizam u hrvatskoj katoli~koj čtampi do drugog svjetskog rata”. U izlaganju don Luka se osvrnuo na pregled katoli~ke čtampe od kraja 19. stoljeđa do II. svjetskog rata koja se doti~e pisanja o atisemitizmu ili s pozicije antisemitizma. Na po~etku predavanja istaknuo je da je prete~a atisemitzmu bio antijudeizam koji se o~itovao na Prvom katoli~kom sastanku 1900. godine. U pregledu katoli~kog tiska u kojem se o~ituje tedencija ka antisemitizmu, don Luka je nabrojao biskupijska glasila – “Katoli~ki list”, “Glasilo biskupije bosanske i srijemske”, “Vrhbosna”; teoločke ~asopise – “Hrvatska straža”, “Bogoslovska smotra”, “Ćivot”; dnevnike “Hrvatska straža” i “Hrvatska prosvjeta”, te bibliteke “Moderna socijalan knjižnica” i “Istina i život”. “U svim tim ~asopisima može se uo~iti tedencija antisemitskog stava u razli~itim oblicima, ~esto prikrivenim i pod kritikama drugih ideologija”, istakno je don Luka. U izlaganju kao model antisemitizma u katoli~kom tisku odabrao je “Katoli~ki list” u kojem do dolaska na vlasti nacionalsocijalizma u Njema~koj nije ni bilo, nego su to bila izvječđa i komentari “bez vlastitoga stava”. Mešutim, nakon dolaska na vlast nacista u Njema~koj, dolazi do objavljivanja antisemitskih tekstova u katoli~kom tisku, ali to je bio stav samo nekolicine pojedinca. Predva~ je istaknuo da to nije stav Katoli~ke Crkve, jer se dobro znaju stavovi kardinala Stepinca prema atisemitizmu u Hrvatskoj. Na kraju don Luka je rekao da je iz stotinjak naslova katoli~kog tiska koji su izlazi u tom vremenskom razdoblju izabrao one koji su utjecali na hrvatske katolike i bavili se temom antisemitizma. “Antisemitizma u hrvatskoj čtampi je bilo, ali ponajprije ‘kao uvezene robe’ koja se ič~ačeno ponačala u opđem okruženju koje se nije dalo zavesti novim idolopoklonstvom”, zavrčio je don Luka svoje izlaganje.