U rezidenciji Srijemskog vikarijata u Petrovaradinu u srijedu 4. srpnja održan je međunarodni kolokvij na temu “Iskustva vjeronauka u školi”. Kolokvij je priredila Biskupska konferencija Jugoslavije pod visokim pokroviteljstvom Saveznoga i Republičkog ministarstva vjera. Prije mjesec dana, prema riječima Dušana Rakitića, šefa kabineta Republičkog ministra vjera, “tradicionalne” Crkve uputile su zahtjev državnim organima za uvođenje vjeronauka u škole. Ministarstvo je taj zahtjev uzelo u razmatranje. Ponukana takvom reakcijom Biskupska konferencija Jugoslavije pozvala je predstavnike Srpske pravoslavne Crkve, islamske vjerske zajednice, Reformirane kršćanske Crkve, Židovske zajednice u Jugoslaviji te predstavnike Saveznog i Republičkog ministarstva vjera SRJ.
Tema kolokvija, budući da je riječ o iskustvu vjeronauka u školi, zahtijevala je nazočnost predstavnika biskupskih konferencija Hrvatske i BiH čija su predavanja bila središnji dio kolokvija.
Nakon uvodnih riječi mr. Andrije Kopilovića, moderatora kolokvija, i pozdravnih riječi generalnog vikara za Srijem pomoćnog biskupa đakovačkog i srijemskog Đure Gašparovića, biskup đakovački i srijemski i predsjednik Vijeća za katehizaciju HBK Marin Srakić, skupu je govorio o važnosti vjerske pouke u školskom sustavu te zajedničkom iskustvu Crkava kojima je pedesetih godina prošlog stoljeća bilo zabranjeno održavanje vjeronauka u školama. Razmišljajući o novim prilikama s obzirom na vjeronauk u školama SRJ poručio je: “Školski vjeronauk je avantura koja se isplati i koju treba shvatiti kao poziv Krista svim kršćanima: ‘Idite po svem svijetu propovijedajte evanđelje’, jer smo vjeronaukom u školi, kao Crkva, na najbolji način prisutni u društvu”.
U ime dr. Irineja Bulovića, episkopa bačkog, skupu se obratio i predstavnik SPC episkop Porfirije te istaknuo da se ulazeći u treće tisućljeće susrećemo s gotovo zaboravljenim pitanjem vjere u Boga i da Srpska pravoslavna crkva s velikim raspoloženjem i zanimanjem gleda na ponovno uvođenje vjeronauka u škole.
Isti optimistični stav svojim je riječima izrazio i pomoćnik saveznog ministra vjera SRJ Dejan Lučić. Iznoseći stav Ministarstva vjera, istaknuo je da se Odbor za prosvjetu 23. travnja ove godine velikim brojem glasova izjasnio za uvođenje vjeronauka u školu. Govoreći o važnosti vjeronauka kao o neotuđivom ljudskom pravu svoj je optimizam zaključio željom da Ministarstvo prosvjete i sporta učini potrebne korake kako bi i došlo od njegova ostvarenja.
O konfesionalnom modelu vjeronauka u školi u Republici Hrvatskoj, kao o vidiku iskustava, govorio je dr. Milan Šimunović, predstojnik Nacionalnoga katehetskog ureda HBK. U svom izlaganju upoznao je sudionike kolokvija s uvođenjem vjeronauka u škole devedesetih godina u Hrvatskoj kojemu je prethodila, među ostalim predradnjama, i javna diskusija o vjeronauku. Vjeronauk je dobio svoje pravo mjesto, naglasio je Šimunović, Ugovorom između Svete Stolice i Republike Hrvatske o suradnji na području odgoja i kulture te tzv. provedbenim Ugovorom između Vlade Republike Hrvatske i Hrvatske biskupske konferencije o katoličkom vjeronauku u javnim školama i vjerskom odgoju u javnim predškolskim ustanovama. Imajući u vidu prilike u Jugoslaviji, gdje bi škola, kao i u ostalim zemljama Europe, bila mjesto cjelovitog odgoja, istaknuo je da “nema razloga zašto u njoj ne bi imao mjesto i vjeronauk, koji upravo vodi spašavanju ljudskoga koje je u opasnosti, odnosno sustavnom utemeljenju čovjekova života”. Naglašavajući bit konfesionalnog modela vjeronauka, Šimunović tvrdi, da će “školski vjeronauk u budućnosti biti autentično konfesionalno profilirana nastava, čiji je cilj slobodna odluka i razvoj učenika u vlastitom stavu, što ga osposobljava za istinsku toleranciju”. Aludirajući na ulogu vjerskih, posebno kršćanskih zajednica, predavač je istaknuo riječi vjeroučitelja koji su s Katehetske ljetne škole u Splitu javnosti uputili Deklaraciju u kojoj stoji: “Mi, vjeroučitelji članovi Katoličke crkve poštujemo pravo svih kršćanskih i drugih vjerskih zajednica u Republici Hrvatskoj da izaberu put koji smatraju najprikladnijim za vjerski odgoj pripadnika svoje vjerske zajednice. Spremni smo u duhu ekumenizma, dijaloga, poštovanja i solidarnosti na međusobnu suradnju i pomoć”. Svoj izvještaj, predstojnik NKU-a, završio je govoreći o važnosti struktura koje brinu za realizaciju vjeronauka u školi.
O važećim planovima i programima i udžbenicima za vjeronauk u osnovnim i srednjim školama u Hrvatskoj progovorio je dr. Ivica Pažin, viši savjetnik NKU-a HBK za redovitu i trajnu katehetsku formaciju. U izlaganju posebno mjesto je posvetio korelativnoj suvremenoj didaktici, koja počiva na katehetskom aksiomu vjernosti Bogu i vjernosti čovjeku, u sebi sadrži teološke i antropološke elemente i poziva na dijalog teologije sa ostalim znanostima te na dijalog vjeronauka s drugim predmetima u školi.
O iskustvima vjeronauka u školi u Bosni i Hercegovini govorio je dr. Ante Pavlović, viši savjetnik i predsjednik Komisije NKU HBK za promicanje izdavanja teološko-katehetske literature i nastavnih pomagala. Razmišljajući o standardima europskog školstva, sudionike kolokvija upoznao je s trenutnim tendencijama državnih organa BiH pozivajući se na poseban način na Međunarodnu stručnu konzultaciju o uvođenju predmeta “Kultura religija” u škole BiH od 18. do 21. ožujka ove godine u Sarajevu. Tumačeći pozadinu zbivanja u BiH, podjelu vlasti s obzirom na školstvo, Pavlović je naglasio da katolički vjeronauk u školi prati njegovu teorijsku i praktičnu izvedbu kakva se događa u Hrvatskoj.
Zbog nedolaska nekih predavača kolokvij je nastavio rad raspravom u kojoj su se razmijenila iskustva, razmišljanja i prijedlozi koji bi mogli biti od velike važnosti za uvođenje vjeronauka u škole u SRJ. Posebno je kroz zanimanje za identitet vjeroučitelja, njegovu stručnu spremu, vjerničke i duhovne kvalitete došla do izražaja potreba uske suradnje predstavnika Crkava s predstavnicima Ministarstva prosvjete i sporta koja će i u drugim područjima sveukupnog ostvarenja vjeronauka u školama na području SR Jugoslavije biti neophodna. Kako su brojna i ozbiljna pitanja toga područja djelovanja Crkava, biskup Gašparović izražavajući svoju zahvalnost u ime Predsjednika BKJ i beogradskog nadbiskupa i metropolite Stanislava Hočevara, pozvao je sudionike na još jedan susret za čije su ostvarenje svi sudionici osjetili potrebu. (ika- žt/aj/sa)