Bleiburg, (IKA) – Središnja komemoracija žrtava bleiburške tragedije i hrvatskog križnog puta, 66. po redu, održana je u subotu 14. svibnja na Bleiburškom polju u Austriji. Komemoraciju su zajedno organizirali Ured hrvatske inozemne pastve i Počasni bleiburški vod. Spomen svečanost započela je molitvom odrješenja kod hrvatskog groba na mjesnom groblju u Unterloibachu, od kuda je krenula povorka prema Bleiburškom polju.
Misu za žrtve bleiburške tragedije i hrvatskoga križnog puta predvodio je križevački vladika Nikola Kekić. U koncelebraciji su bili i ravnatelj Nacionalnog ureda za hrvatsku inozemnu pastvu fra Josip Bebić, OFM, i njegov prethodnik u toj službi don Ante Kutleša, voditelj HKM u Klagenfurtu fra Pavo Dominković te tridesetak svećenika koji su pristigli s hodočasnicima iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine i mnogih europskih zemalja.
Pozdravljajući okupljene, ravnatelj Bebić istaknuo je kako je dolazak na Bleiburško polje znak zahvalnosti, nade i poštovanja prema svim nevinim žrtvama, ali i jamstvo da ih nikada nećemo zaboraviti. Duboko vjerujemo da je sa svakom nevinom žrtvom tu umirao i Sin Božji, Isus Krist, rekao je fra Josip, te uime Ureda i svih hrvatskih dušobrižnika u inozemstvu, te uime cijele iseljene Hrvatske, zahvalio svima koji su uveličali komemoraciju. Pozdravio je predstavnike Hrvatskog sabora pod čijim se pokroviteljstvom održava komemoracija, predstavnike Vlade RH, Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, predstavnike Islamske vjerske zajednice kao i drugih vjerskih zajednica, a posebno je pozdravio potomke i rodbinu žrtava bleiburške tragedije, kao i hodočasnike pješake i motoriste koji su pristigli u Bleiburg. Pozdrav je uputio i hrvatskim generalima u Haagu, kao i svim hrvatskim uznicima, ma gdje bili.

Na početku propovijedi biskup Kekić podsjetio je kako je Bleiburg velika nesreća, bol koja je potresla ne samo hrvatski narod i kojoj bolno sjećanje još traje, okuplja i danas i potiče na razmišljanje. Uspomena se zapravo odnosi na sve žrtve onoga vremena, na sve logore, mučilišta i gubilišta. Bleiburg je na svoj način postao znakom svih tih patnji, jer tu je bilo moguće okupljati se u dobu kad drugdje u domovini to nije bilo moguće, istaknuo je biskup, te podsjetio kako je vodstvo tih žalosnih proslava nakon ponovne uspostave hrvatske države preuzela Katolička Crkva, što je odmah manje ili više sprečavalo uvijek moguću politizaciju u korist ove ili one skupine, stranke ili države. Iz godinu u godinu to je sve jasnije i značajnije.

Biskup je podsjetio i kako je na Bleiburškom polju na svojevrstan način pokrenut niz zločina koji se proširio u druga područja. Kad se kao hrvatski katolici sjećamo pobijenih Hrvata, odmah u spomen i molitvu uključujemo i sve nedužne žrtve iz drugih naroda i vjeroispovijesti, jer sve žrtve Bleiburga i križnih putova moramo smatrati nedužnim žrtvama osvete, budući da su stradali bez pravedna suda i dokazane krivnje, a svaki je čovjek načelno nedužan dok mu se ne dokaže osobna krivnja. Zato bi svaki događaj označavanja ovoga žalobnog slavlja u povezanosti s bilo kojom stranačkom ili državnom poraženom ili pobjedničkom tendencijom bio nova teška zloporaba, upozorio je biskup Kekić, te nastavio kako “ne moramo isticati da je takvih zloporaba bilo također na gubilištima u domovini, što je bio razlog da se crkveno vodstvo teško ili nikako nije moglo u to uključiti. Sada je, Bogu hvala, moguće o svemu tome svjesnije i mirnije misliti i postupati”.

Križevački vladika istaknuo je kako okupljeni na komemoraciji ne istražuju ničiju osobnu krivnju ni političko opredjeljenje, nego su došli iskazati ljudsku i kršćansku počast svim žrtvama. Žrtve su velikom većinom bili Hrvati, i baš zato za njih posebno moli i na njih misli svekoliki hrvatski narod u domovini i inozemstvu, iznova pronalazeći svoje temeljno jedinstvo u čovječnosti i za svih povijesnih podjela, jer Hrvatskoj zaista treba povezanost hrvatskoga narodnog bića, i na ovaj način Crkvom promičemo ljudsko i narodno jedinstvo tijekom stoljeća a i danas ugrožavano lažima i kratkovidnim ideologijama, rekao je biskup. Istaknuo je kako kršćanstvo nije ideologija nego zajedništvo, a mi, katolici, pružamo ruke svima koji drukčije vjeruju i misle dokle god hrvatskom narodu, državi i svim njezinim građanima žele dobro, a spomen na mučenike postaje poticaj na suvremeno domoljublje i ljubav među narodima. Stoga nemojmo nikada više upadati u slične političke ideološke stranputice koje redovito završavaju krvlju, čak i robovanjima vještijima i jačima, pozvao je biskup, te podsjetio kako su i kruh i vino kojima se i to euharistijsko slavlje služi, plodovi i znakovi poštenog rada, zauzimanja za mir i blagostanje. Stoga u tom duhu neka djeluju i svi koji našem narodu žele istinsku slobodu, kruh svagdašnji i slogu u patnji i radosti.
Biskup se osvrnuo i na skorašnji pohod pape Benedikta XVI. koji također posvuda promiče te vrijednosti. Istaknuo je, kako će Papa moliti s obiteljima, mladima, kao i s biskupima, svećenicima, redovnicima i redovnicama i njihovim pripravnicima. Posljednji susret bit će u zagrebačkoj katedrali kod groba bl. Alojzija Stepinca, nepokolebljivoga svjedoka prema Kristu i Katoličkoj Crkvi, koji nije podlegao niti jednoj totalitarnoj vlasti, te time postao svijetli lik i smjerokaz pravoga bogoljublja, čovjekoljublja i domoljublja.
U tom duhu slavimo ovaj Bleiburg i tako usmjeravamo Crkvu u Hrvata i sav hrvatski narod. Povijest nas uči da su sve nesreće i tragedije u prošlosti hrvatskoga naroda bile prevladane stamenom vjerom u Trojedinoga Boga, po zagovoru presvete Bogorodice Marije. Za nas, vjernike, sadašnjost i budućnost hrvatskoga roda ovisi jedino o čvrstoj vjeri u Boga, Oca u povezanosti s Isusom Kristom, jedinorođenim sinom njegovim i o Duhu Svetome. Zato, braćo i sestre, budimo i ostanimo “Zajedno u Kristu”, pozvao je biskup Kekić.

Na kraju mise riječ zahvale predvoditelju slavlja i koncelebrantima te svim hodočasnicima uputio je fra Josip, zahvalivši i austrijskoj policiji i sanitetu. Misno slavlje pjevanjem je uveličao mješoviti zbor župe sv. Josipa sa zagrebačke Trešnjevke pod ravnateljem Josipa Škvorca.

Na početku komemorativnog skupa, uz izravan prijenos Hrvatske radiotelevizije i Hrvatskog katoličkog radija, pozdravne riječi uputili su zastupnik dr. Andrija Hebrang uime Hrvatskog sabora, ministar unutarnjih poslova Tomislav Karamarko uime Vlade RH, Bože Ljubić uime Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine i Hrvatskog narodnog vijeća BiH, i Krešimir Miletić uime Počasnoga bleiburškog voda. Pozdrav i molitvu za žrtve uputio je i predstavnik Islamske zajednice imam u Gunji Idriz Bešić.
Po završetku mise, predstavnici Hrvatskog sabora, Vlade RH, Počasnoga bleiburškog voda, te mnoštvo udruga, zajednica i pojedinaca iz domovine i iseljeništva položili su vijence i zapalili svijeće.