Zagreb, (IKA) – Kao što je i najavljeno Komisija “Iustitia et pax” Hrvatske biskupske konferencije objavile je 23. rujna Izjavu o Zakonu o vodama. Povod za Izjavu su novi nacrti zakona o vodama i o financiranju vodnoga gospodarstva, koji, kako ističu u Komisiji, “stubokom mijenjaju koncepciju odnosa prema ovom prevažnom javnom dobru”. Komisija izražava svoju duboku zabrinutost zbog načina “pripremanja” tih zakona kao i zbog brojnih temeljnih promjena i općenito odrednica u novim nacrtima tih dvaju zakona. Ističe kako su novi prijedlozi ovih zakona veliki korak nazad, da su pisani ishitreno, da u mnogim segmentima potpuno zanemaruju prava građana korisnika kao i temeljne odrednice europske legislative o vodama i usvojene Strategije o vodama te da nimalo ne pridonose boljem sustavu nadzora i transparentnosti. U Izjavi se upozorava kako je prema spomenutom nacrtu sustav gospodarenja vodama još više centraliziran, što je u izravnoj suprotnosti s demokratskim standardima kao i s regulativom EU, navlastito s Okvirnom direktivom EU. U Izjavi se nadalje primjećuje kako novi nacrti predstavljaju značajno udaljavanje od demokratskih standarda javnih služba i usluga, pa tako više ne predviđaju Institut za vode kao ni osnivanje institucije Hrvatske regulatorne agencije za vodne usluge. Pored toga novim nacrtima nije predviđen socijalni opskrbni minimum koji bi bio zajamčen siromašnom sloju naših građana.
Ovim nacrtima, primjećuje se nadalje u Izjavi, nisu predviđeni mehanizmi zaštite od nekontrolirane privatizacije vodnih resursa, kao ni strategija izvoza vode u zemlje koje iskazuju potrebu za dobavom pitke vode, ali ni bespravnog i nekontroliranog zahvaćanja u crpilišta šljunka i pijeska. Time je otvoren put itekako zainteresiranim multinacionalnim tvrtkama, ali i nekim domaćim društveno i moralno neodgovornim gospodarstvenicima da ostvaruju ekstraprofite na račun preostaloga hrvatskog nacionalnoga neobnovljivog i obnovljivog bogatstva, upozoravaju u Komisiji. Jednako tako nije predviđeno gotovo nikakvo institucionalizirano sudjelovanje građana i drugih dionika u izradi osnovnih regulativnih dokumenata, niti struktura informiranja građana o vodnim uslugama kao ni uvida građana i dionika u namjenu i potrošnju sredstava od vodnih naknada.
Komisija stoga upućuje poziv svim državnim ustanovama i građanskim udrugama, kao i svim građanima Republike Hrvatske, da od državnih dužnosnika zahtijevaju široku javnu raspravu o ovim pitanjima od životne važnosti za sve hrvatske naraštaje.
U svijetu, u kome su već otpočeli sukobi i ratovi za vodu i u kome ovo univerzalno prirodno dobro predstavlja ljudsko pravo i građansku dužnost očuvanja, hrvatski građani imaju pravo i dužnost izravnog utjecaja na donošenje pravila i zakona o vodama, njihovim upravljanjem i javnim vodnim uslugama, kako bi ovo hrvatsko prirodno bogatstvo ostalo u javnom vlasništvu, na dobro svih građana i naraštaja, ističe Komisija. Na kraju Izjave ističe se kako Komisija očekuje od državnih vlasti i resornog ministra da povuče ove neprihvatljive nacrte i u skladu s europskom regulativom predloži javnosti, a potom i Hrvatskom saboru, nacrte zakona koji će poštivati navedena prava, dužnosti i legitimne javne interese.