Osijek, (IKA/TU) – U sklopu koncertnog ciklusa “Barokna glazba u baroknoj crkvi” udruga Mir i dobro organizirala je 24. travnja u osječkoj kapucinskoj crkvi Sv. Jakova, apostola, koncert barokne glazbe na kojemu je gostovao vodeći hrvatski ansambl Responsorium iz Zagreba, specijaliziran za izvođenje vokalno-instrumentalnih formi starije hrvatske glazbene baštine iz razdoblja renesanse i ranog baroka. U drugomu dijelu programa predstavljena je prva knjiga u Hrvatskoj o izvoditeljskoj praksi rane glazbe “Glazba kao govor zvuka” čiji je autor slavni dirigent Nikolaus Harnoncourt.
O. Zvonko Marija Pšag, uime domaćina Kapucinskog samostana u Osijeku, pozdravio je mnoštvo ljubitelja autentične interpretacije rane glazbe, osobito umjetnike koji sviraju na vjernim replikama originalnih instrumenata 17. stoljeća.
Responsorium je izveo jedanaest skladbi, među kojima djela Claudija Monteverdija i Girolama Frescobaldija, tvoraca glazbenog baroka, na čijim se idejama temelje varijacije i kasnije improvizacije-inovacije u interpretaciji glazbenika, a sjajna sedmorka izvela je i Ciaccona (Tarquinio Merula) i Passacaglia a 3 (Biagio Marini), skladbe tipičnih ranobaroknih oblika s izvorištem u španjolskim renesansnim plesovima. Uz djela spomenutih skladatelja, izvedene su kompozicije vodećih imena barokne scene kao što su Maurizio Cazzati, Andrea Falconieri, Girolamo Frescobaldi, Stefano Landi, Marco Uccelini i Juan Aranes. Jednako kako je prenošenje emocija u glazbu u baroknom stvaranju postalo osnovom uspješnog skladanja, tako je unošenjem osobne virtuozne senzibliziranosti Responsorium otkrio Osječanima “zaboravljene” nježne zvuke instrumenata što otmjeno, terapeutski liječe rane bučnoga vremena.
Nakon koncerta predstavljena je knjiga “Glazba kao govor zvuka” Nikolausa Harnoncourta, o kojoj su s naglaskom značenja što znači svirati staru glazbu govorili profesor Mario Penzar, Augustin Tin Mršić i Darko Solter, potvrđujući kako je oživljavanje barokne glazbene umjetnosti u suvremenom kontekstu sviranja zapravo pitanje odnosa afekta i efekta. O. Antun Mrzlečki, kapucin osječkog Kapucinskog samostana i prevoditelj Harnoncourtova djela, kazao je kako je knjigu lektorirala prof. Lidija Bakota kojoj zahvaljuje, zaključujući: “Knjiga je zbirka članaka, predavanja i izlaganja slavnog dirigenta bečkog orkestra Concentus musicus (djeluje od 1953.) objavljena u izvorniku godine 1982., a u Hrvatskoj se pojavljuje u izdanju Algoritma 2005. te je ovo drugo izdanje vrijedno za istraživanje muzikologije”.