Na početku koncerta okupljene je pozdravio Franjo Bilić, potpredsjednik Udruge Pasionska baština te poželio dobrodošlicu legradskom zboru koji se, kao amaterski zbor, po prvi put uključio u prezentiranje tradicijskog crkvenog pjevanja svoga kraja.

Okupljene je pozdravio i u koncert uveo vlč. Silvio Košćak, legradski župnik. U svom je govoru župnik istaknuo da „sva ranija povijest Legrad veže s Međimurjem te mu pučko, crkveno pjevanje zamjetno podsjeća na ono koje se i danas može čuti u Međimurju“.

Prezentirao je potom program koncerta, koji je sastavljen tako da prezentira duh mjesta u kojem stoljećima žive katolici i evangelici. Unutar programa koncerta ugrađeni su napjevi specifični za međimurskih korizmenih repertoar, a zadržali su se u Legradu sve do danas.

Zbor je izveo napjeve „Bože milostivni”, „Hodi človek simo”, „Ah fale si vredno”, „Križnemu drevu”, „Tužni glasi” i ostale. Izvedeni su i napjevi „Nesem videl” te sprovodni napjevi „Smilujte se” i „O braćo premila” koji predstavljaju podravski dio legradskog crkvenog repertoara.

U prezentaciji programa koncerta župnik je nadalje istaknuo da „jedno mjesto čine ljudi, koji ne mogu pobjeći od svoje prošlosti, tako i program koncerta jasno pokazuje tko smo bili i što jesmo u svojim temeljima na kojima nastavljamo graditi. Stoga je unutar programa koncerta ugrađeno nekoliko Bachovih korala“.

Prvi je koral bio luteranski pasionski himan „Oplakuj grijeh svoj, čovječe” za koji je tekst 1530. napisao Sebald Heyden, a Bach ga je ugradio pred kraj prvog dijela svoje „Matthäus Passion”. Drugi je bio njemački luteranski himan „Kriste, koji nas činiš blaženima” kojeg je, kao prijevod latinskog himna „Patris Sapientia”, 1531. sastavio protestantski teolog Michael Weiße. Taj je himan bio Bachova inspiracija za komponiranje njegove „Johannespassion”. Kako je istaknuo župnik, ti su korali ugrađeni u program koncerta jer se ne može pobjeći od činjenice da u Legradu stoljećima zajedno žive katolici i evangelici. Iako ponekad u prošlosti s nekom mrljom nerazumijevanja i izostanka dijaloga, katolici i evangelici su neizostavni dio legradskog kulturnog identiteta koji Legrađani danas nastoje graditi, uvažavajući temeljne teološke i crkvene razlike, u zajedništvu kršćanske ljubavi.

Program koncerta izveli su članovi legradskog župnog zbora pod ravnanjem Ivona Fabijanca, magistra teologije i prvostupnika crkvene glazbe te orguljsku pratnju sestre Josipe Pavle Jakić, prvostupnice umjetnosti i studentice crkvene glazbe na glazbenoj akademiji u Beču. Solističku postavu činili su Antonia Jurinec, Marta Šarec, Christian Čoklica, Damjan Klemenčić i Petar Mihin. Posebna vrijednost koncerta bile su, osim legradskih korizmenih napjeva, skladbe Fortunata Pintarića te orguljske improvizacije s. Josipe Pavle Jakić na temu korizmenih napjeva i napjeva „Popule meus”.

Na kraju koncerta legradskom je zboru zahvalila predsjednica festivala Eva Kirchmayer Bilić, istaknuvši da zagrebačka publika nije do sada imala prilike čuti legradske crkvene napjeve te je zahvalila Fabijancu na svesrdnoj pomoći oko organizacije ne samo legradskog koncerta, već i ostalih programa koji se organiziraju u okviru ovogodišnjih svečanosti.

Zbor je posebno zahvalio sestri Pauli Kljajić koja je pomogla oko organizacije prostora te je ugostila zbor u prostorima samostana Družbe sestara milosrdnica.