Na programu je sakralna i svjetovna glazba Latinske Amerike 17. i 18. stoljeća i ulaz je slobodan.

PROGRAM:

I. Ulazna procesija u crkvu

Xochipitzahuatl
(Flor menudita, a Tonantzin)
Anonimni predhispanski náhuatl skladatelj
Monstra te esse Matrem (a 4)
Frutos del Castillo (Segovia, oko 1565. – Michoacán, 1625.)
Arhiva katedrale u Puebli

II. Liturgijska proslava Djevice Guadalupske u crkvi

Missa Ego flos campi
Juan Gutiérrez de Padilla (Málaga, oko 1590. – Puebla, 1664.)
Arhiva katedrale u Puebli
Introito. Salve, Sancta Parens (canto llano)
Kyrie/Gloria

Gradual. O gloriosa virginum (a 4)
Antonio de Salazar (Puebla, oko 1650. – Ciudad de México, 1715.)
Arhiva katedrale u Puebli

Alleluia. Flores apparuerunt (canto llano)
Credo
Ofertorio. Elegi, et santificavi (canto llano)
Sanctus/ Agnus Dei

Communio. Quem terra pontus sidera (a 4)
Antonio de Salazar

Salve Regina (a 8)
Antonio de Salazar
Arhiva katedrale u Puebli

III. Izlazak iz crkve

Huey Tonantzin
Anonimni predhispanski náhuatl skladatelj
Ángeles al facistol (a 8)
Anonimni autor, 1718.
Arhiv bolivijske nacionalne knjižnice

Morenita con gracia es María (a 2)
Juan de Araujo? (Villafranca, Španjolska, 1648. – Sucre, Bolivija, 1712.)
Arhiv bolivijske nacionalne knjižnice

Silgueritos risueños (a 3)
Roque Jacinto de Chavarría
Arhiv bolivijske nacionalne knjižnice

Oigan las fiestas de toros (a 13)
Roque Jacinto de Chavarría
Arhiv bolivijske nacionalne knjižnice

Bilješka uz program

Večerašnji koncert posvećen je Blaženoj Djevici Guadalupskoj, pa njegov program niže marijanske skladbe uz izuzetak uglazbljenog ciklusa misnog ordinarija (Missa Ego flos campi) koji je također skladan za marijanska liturgijska slavlja.
Među iberskim skladateljima koji su stigli u Novu Španjolsku krajem 16. stoljeća spominjemo Frutosa del Castilla (Segovia, oko 1565. – Michoacán, 1625.), skladatelja polifonih djela. Na večerašnjem koncertu izvodi se njegov motet Monstra te esse Matrem, kitica marijanske antifone Ave Maris Stella. Prema Moralesu Abrilu, on je prvi poznati kapel-majstor koji je skladao repertoar za katedralu u Puebli (Meksiko).

Juan Gutiérrez de Padilla iz Malage (Málaga, oko1590. – Puebla, 1664.) skladao je misu Ego flos campi, nadahnutu retkom iz Pjesme nad pjesama. On se od 1622. spominje kao pjevač i pomoćnik slavnog kapel-majstora u Puebli, Gaspara Fernándeza, sve do njegove smrti kada biva imenovan na njegovo mjesto.

Antonio de Salazar (Puebla, oko 1650. – Mexico City, 1715.) preuzeo je položaj glazbenika u katedrali u Puebli (1679. – 1668.) i u gradu Meksiku (1688. – 1715.) Njegove skladbe pokazuju obilježja španjolske škole sedamnaestog stoljeća u kojima se osjećaju talijanski utjecaji. Liturgijske skladbe, poput moteta O gloriosa Virginum, te pričesnog moteta Quem terra pontus sidera i Salve Regina, primjeri su njegove stilske vještine u kojima pronalazimo sve karakteristike takozvanog američkog glazbenog baroka.
Juan de Araujo (Španjolska, 1646. – Sucre, 1712.) bio je plodan gtlazbenik u važnim kolonijalnim gradovima kao što su Lima, Cuzco (Peru) i La Plata (Sucre, Bolivija), u kojima je sačuvano ukupno 158 njegovih skladbi (148 villancicosa i 10 liturgijskih djela). Njegova skladba Morenita con gracia primjer je utjecaja svjetovnog španjolskog kazališta na liturgijsku glazbu. Ova marijanska skladba odiše ritmičkom živošću, obilježenom plesnim naglascima. Sličan njoj je i anonimni villancico Ángeles al facistol, iz 1718., koji poziva na slavlje Blažene Djevice Guadalupske, tematizirajući borbu dobra i zla.

Roque Jacinto de Chavarría (Sucre, Bolivija 1688. – 1719.) bio je najistaknutiji učenik Juana de Arauja. Sačuvano je samo pedesetak njegovih djela, uglavnom villancicosa  na španjolskom, impresivne izražajnosti. „Kreolizam”, miješanje kulturnih izričaja, Chavarríe očituje u načinu na koji glazbeno obrađuje višejezične tekstove (španjolski-kečua; španjolski-latinski; španjolski-kečua-latinski). Njegova skladba Silgueritos risueños odiše jednostavnošću i svježinom te uravnoteženim kretanjem polifonije. Tekst personificira prirodu, pozivajući se na štovanje Djevice, koja je ptica, cvijet i zora.
Najvažnija se proslava Djevice Guadalupske održava u Mexico Cityju, na brdu Tepeyac, mjestu ukazanja, gdje se uoči svakog 12. prosinca u ponoć okupi tisuće Meksikanaca i vjernika drugih zemalja. Oni molitvama, pjesmama i plesom slave Virgen Morenu, tamnoputu Djevicu.

Današnje je doba jednako promjenjivo kao i ono kolonijalno. Trenutni migracijski procesi uvjetuju nove sociokulturne, ekonomske, političke i vjerske tenzije, što se odražava na duhovnost i stvaralaštvo u društvu. Štovati Guadalupe, znači slaviti najljepši credo koji odražava srž meksičke i latinoameričke pobožnosti; to znači sintetizirati prošlost i sadašnjost u pjesmama posvećenim Carici Amerike. Skladbe odabrane za ovaj koncert objedinjuju izvanredan korpus kolonijalne glazbe skladane za proslavu Djevice Guadalupske, svečanosti koja se odvijala i u crkvi i na ulici, nadilazeći liturgijske propise spontanim ritmovima zvukova zemlje.

O Ansamblu: 

Glazbeni ansambl rane glazbe Ars Longa, koji su 1994. osnovali Tereza Paz i Aland López, djeluje od 1995. u sklopu Oficina del Historiador de la Ciudad de La Habana. Sastavljen je od glazbenika koji su diplomirali na Glazbenom konzervatoriju i Višem institutu za umjetnost u Havani. Ansambl je posvećen interpretaciji, proučavanju i istraživanju različitih epoha i stilova, od srednjeg vijeka do baroka. Važno mjesto u repertoaru zauzima glazba kolonijalnog razdoblja u Latinskoj Americi, a napose povijesna interpretacija i snimanje djela Estebana Salasa (Kuba, 1725. – 1803.) – kapel-majstora katedrale u Santiago de Cuba između 1764. i 1803.

Ansambl Ars Longa nastupio je u najprestižnijim dvoranama na Kubi, kao i na važnim nacionalnim i međunarodnim festivalima.
Ars Longa aktivni je promotor interpretacije stare glazbe na Kubi i domaćin Međunarodnog festivala stare glazbe „Esteban Salas“, koji se svake godine održava u Havani.
Njihova glazbena izdanja osvojila su važne nagrade specijaliziranih glazbenih kritičara Francuske: Diapason, Le monde de la musique, Télérama i Classica, kao i kulturnog odjeljka novina Times i magazina Scherzo. Sedam puta osvojili su Cubadisco, najvišu nagradu kubanske diskografije.