Koncert na orguljama Miljenka Bajata u čast sv. Dujma
Split (IKA )
Split, (IKA) – Petoga dana devetodnevne priprave za blagdan sv. Dujma, zaštitnika grada Splita i Splitsko-makarske nadbiskupije, 2. svibnja, katedralu i svečeve štovatelje obogatili su zvuci orgulja te je u toj prigodi priređen koncert na orguljama koji je izveo mr. Miljenko Bajat. Mladi je umjetnik na kraljici instrumenata izveo cjelovitu Bachovu Die Kunst der Fuge, BWV 1080 tj. “Umijeće fuge”. Svojim je nastupom, koji je bez prekida trajao 90 minuta, potvrdio istinitost riječi Bacha i Frescobaldia “da je zvuk orgulja poput velikoga glasa prirode koji govori ljudskom duhu i kao jeka Stvoriteljeva glasa”. Miljenko je, također, pokazao da su orgulje instrument s puno izražajnih mogućnosti; da pomoću svojih registara mogu – kako netko zgodno reče – uzdisati kao osamljenik, zabrujati kao mnoštvo naroda i zapovijedati kao Božji glas. Nazočno mnoštvo oduševljeno je pozdravilo mladoga talentiranog orguljaša velikim pljeskom.
Miljenko Bajat diplomirao je na Umjetničkoj akademiji Sveučilišta u Splitu i postao profesor glazbene kulture, a na Muzičkoj akademiji Sveučilišta u Zagrebu, profesor orgulja i akademski glazbeni orguljaš, kod izvanr. prof. Marija Penzara. Godine 2005. završio je poslijediplomski studij orgulja i stekao zvanje magistra umjetnosti. Tijekom studija surađivao je s poznatim zborovima. Kao solist većinu programa posvetio je renesansnoj i baroknoj glazbi. Održao je nekoliko koncerata u sustolnoj crkvi Sv. Petra u Splitu, a više je puta izvodio cjelovečernje koncerte J. S. Bacha, G. Muffata i D. Buxtehudea. Od 2004. god. radi u Osnovnoj glazbenoj školi, u Pakracu, kao učitelj glasovira. Koncertu je prethodilo misno slavlje, koje je predvodio don Ivan Grubišić, župnik župe sv. Roka na Manušu, a pjevanjem ga je uljepšao Mješoviti zbor sv. Roka na Manušu u Splitu. U svojoj je propovijedi don Ivan istaknuo potrebu dijaloga; manje govora, a više razgovora. Jer tamo gdje se samo govori i govor će prestati. U tom kontekstu naglasio je kako bi trebalo više razgovarati: u braku i u obitelji, u školi i na poslu, tj. na svim razinama ljudskoga života, u odnosu sa samim sobom, s drugim čovjekom, ali i u odnosu s Bogom; a “Crkva bi trebala biti paradigma iskrenoga, slobodnog i ravnopravnog razgovora na svim razinama”.