Konferencija o nauku Ivana Pavla II.

Strasbourg, (IKA) – Europa u kojoj će europski humanizam i kršćanski korijeni moći zajedno postojati i pružiti kontinentu nužne temelje za suočavanje s posljedicama širenja svojih granica prema istoku. Misao je to koju je milanski nadbiskup kardinal Dionigi Tettamanzi razradio u svome izlaganju održanom na konferenciji u Strasbourgu, posvećenoj nauku Ivana Pavla II., a održanoj u sklopu niza manifestacija u prigodi 25. obljetnice njegova pontifikata.

Zadržavši se na tome vrlo aktualnom pitanju o priznavanju nazočnosti kršćanskih korijena na Starom kontinentu, milanski je nadbiskup preuzeo Papine tvrdnje sadržane u posinodalnoj pobudnici “Crkva u Europi”. Baština kršćanske vjere, citirao je, između ostaloga, milanski nadbiskup, ne pripada samo prošlosti, nego je ona nacrt za budućnost koji valja prenijeti budućim naraštajima, jer je oblik života osoba i naroda koji su uobličili europski kontinent.

Govoreći o važnosti toga Papinog dokumenta, objavljenog u trenutku velikih previranja na europskom kontinentu, kardinal je Tettamanzi za Radio Vatikan kazao kako kršćanin ima točno određenu dužnost prema društvu. “On je odgovoran za pomoć u izgradnji nove stvarnosti kao što je Europa, i tu treba dati svoj prinos. Kao što je Papa nedavno rekao, Evanđelje nije nikada protiv čovjeka, već je uvijek samo za čovjeka, a tko posjeduje Evanđelje kao dar milosti Božje, ne može ga zadržati zauvijek, već ga treba dati i drugima”, kazao je kardinal Tettamanzi.

Osvrnuvši se na temu konferencije “Ivan Pavao II., otac Europe”, kardinal je rekao da je Papa otac i utemeljitelj, jer, kako je kazao, utemeljitelj se može biti s osjećajem očinstva koje dovodi i do hrabrosti, posebice u izražavanju istine pred neredima i izopačenostima. S druge strane, biti otac znači i poticati sve da učine da ovaj dom bude dom sviju. A kako bi to doista bio, nužno je da dade svoj prinos na svjetskoj razini. Europa stoga treba pronaći samu sebe, jer se mora darovati cijelome svijetu, istaknuo je milanski nadbiskup.