Banja Luka, (IKA/KTA) – U ponedjeljak 8. svibnja u prostorijama Biskupskog ordinarijata u Banjoj Luci upriličena je konferencija za medije na kojoj je o svom pohodu Bosni i Hercegovini govorio kardinal Peter Turkson, prefekt Dikasterija za promicanje cjelovitoga ljudskog razvoja koji je u BiH boravio od 6. do 8. svibnja kao gost Komisije „Justitia et pax” (Pravda i mir) Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine, kojom predsjeda banjolučki biskup Franjo Komarica.
Medijskim djelatnicima su se, osim kardinala Turksona, obratili dopredsjednik BK BiH mons. Tomo Vukšić, vojni biskup u BiH, i biskup domaćin Komarica.
Kardinal Turkson na početku je zahvalio biskupu Komarici za poziv koji mu je, kako je kazao, omogućio da bolje upozna taj dio Europskog kontinenta, osobito Crkvu, ali i situaciju u tome dijelu svijeta. „Budući da smo svi dijelovi jedne univerzalne Crkve, povezani smo jedni s drugima usprkos daljinama, različitim kulturama i svemu drugome što nas razdvaja. Svako malo treba tu našu univerzalnost kroz solidarnost vršiti tako da se to osjeti među nama, naročito u ovome dijelu svijeta”, kazao je kardinal Turkson te dodao da je potrebno iznova sagledavati aktualnost situacije na tim prostorima usprkos tomu što su u svijetu aktualne druge teme poput migracije kako bi se moglo sudjelovati u brizi uime opće Crkve kao i uime samoga pape Franje. Podsjetio je da je Sveti Otac nedavno želio osnovati novi Dikasterij u Rimskoj kuriji pod nazivom „Služenje cjelovitom ljudskom razvitku” čija bi zadaća bila brinuti se za takva nastojanja u cijeloj Crkvi. „Dolazeći ovdje da upoznam Crkvu, donio sam i ovo iskustvo svoga Dikasterija o brizi za cijelu Crkvu. To je naša zadaća”, kazao je kardinal Turkson, koji je potom novinarima kratko govorio o sebi. Porijeklom je iz Gane, gdje je kao biskup tijekom 17 godina doživio iskustvo brige za mjesnu Crkvu, nakon čega je pozvan u Rim te radi u Rimskoj kuriji. Kazavši da je odrastao u međureligijskom ekumenskom ambijentu, budući da mu je otac katolik, majka metodistica a jedan ujak musliman, izrazio je uvjerenje da se u takvoj obitelji ostvareni „mir u kući”, može promicati i primijeniti na nacionalnu i univerzalnu razinu.
Govoreći o svom boravku u BiH, kazao je da su ovdašnji biskupi, svećenici i redovnice pastiri koji rade za i s osobama te da je tijekom posjete različitim dijelovima toga kraja u razgovoru s ljudima stekao dojam da se može još mnogo učiniti na izgradnji društvene suradnje, mira u narodu, razvitku i slogu. „Postoje ljudi koji su pomalo ogorčeni, koji su još žalosni, koji su izgubili teren, kuću, poneko tko je morao pobjeći. To je situacija o kojoj sam stekao uvid ovdje. Pred svim tim osjećam potrebnim ohrabriti i donijeti poruku sloge, mira, življenja zajedno i zajedničkog razvitka”, riječi su kardinala Turksona koji je istaknuo da je „ljudska obitelj” stvorena radi bratstva i u bratstvu, budući da smo „iz iste utrobe” te da svi imamo isto dostojanstvo i vrijednost pred Bogom i pred ljudima.
Potom se okupljenima obratio biskup Vukšić, koji je zahvalio kardinalu Turksonu za dolazak i zanimanje za Katoličku Crkvu na tim prostorima, za njezinu prošlost te osobito sadašnje stanje i budućnost. Također mu je zahvalio za iskazanu solidarnost vjernicima konkretno Banjolučke biskupije, koja je pogotovo u proteklom ratu i poratnom razdoblju „zaista stradala vjerojatno više nego li ijedan drugi dio Katoličke Crkve” na tim prostorima. Također mu je unaprijed zahvalio i za sve što će kao prefekt Dikasterija za cjeloviti ljudski razvoj učiniti u svom djelovanju vodeći taj Ured Svete Stolice, kako za ovaj dio Katoličke Crkve tako isto i za ostale dijelove Crkve u svijetu. „Hvala mu isto tako i za ovu drugu dimenziju njegova interventa gdje je kazao da je poslanje Crkve i njegovo osobno poslanje i poslanje Dikasterija koji vodi društvena sloga, razvitak, obrana ljudskoga dostojanstva, što su sve vrednote vrlo komplementarne, dapače i sadržane u poruci Evanđelja i u kršćanstvu kao takvome”, kazao je biskup Vukšić.
Biskup Komarica izrazio je radost i zahvalnost što su biskupi, zajedno s kardinalom Turksonom, i s članovima Komisija Justitia et pax biskupskih konferencija Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Slovenije, mogli razmotriti aktualnu situaciju u BiH „gdje se BK BiH trudi raditi u duhu crkvenih smjernica koje vrijede cijelu Crkvu”. Ukratko je govorio i o zajedničkoj Izjavi članova komisija Justitia et pax BK Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Slovenije. Podsjetio je da Sveta Stolica i osobito pape u proteklih 25 godina s pozornošću prate događanja i situaciju Katoličke Crkve, kao i opću situaciju u BiH, što je potkrijepio činjenicom da su dosad dvojica papa tri puta u dvadeset posljednjih godina pohodili zemlju, kao i različiti Papini izaslanici. „Vi, koji pratite ono što mi biskupi radimo ovdje u BiH, ako uspoređujete što je kardinal Turkson maloprije rekao, što je stav Svete Stolice, onda vidite da je to isti stav, isti smjer, istinsko zauzimanje za dostojanstvo čovjeka, pa tako i katolika, i pravo svakog čovjeka, i katolika i nekatolika, na temeljna ljudska prava, i osobna i kolektivna. Dakle, ta prava, nažalost, nisu osigurana ovdje u ovoj zemlji, za mnoge naše sugrađane. Osobito je dramatično što ta prava nisu osigurana katoličkoj populaciji, koja je dobila najmanje podrške od političara, i domaćih i međunarodnih, za ostvarenje svojih prava, osobito prava na svoje rodno mjesto, pravo na vlastitu imovinu, na povratak prognanih…”, kazao je biskup Komarica, podsjetivši da skoro polovica katoličke populacije danas nije u svom rodnom kraju jer im nije omogućeno da se vrate. Pojasnio je da je stoga veliki značaj sudjelovanje kardinala Turksona i predstavnika Hrvatske i Slovenske biskupske konferencije na jubilarnoj sjednici prigodom 20. obljetnice Komisije „Justitia et Pax” BK BiH kao i njihove zajednička Izjave, koju su tom prigodom pripremili i usuglasili pred predstavnikom Svete Stolice. „Ja sam doista od srca zahvalan, dakako Bogu, a isto i našem dragom kardinalu Turksonu, koji je došao među nas, osvjedočio se kakva je naša situacija, i pokazao veliku spremnost da upozna širu crkvenu javnost, ali i društvenu javnost osobito u europskim centrima, ali i izvan Europe o aktualnoj situaciji u ovoj zemlji, posebno o situaciji katolika”, kazao je na kraju biskup Komarica.