Banja Luka, (IKA/KTA) – Konferencija za novinare povodom završetka međunarodnog samita koji se pod geslom “Mir i pomirenje: Korak naprijed!” održao od 9. do 11. lipnja u Banjoj Luci priređena je 11. lipnja u prostorijama Europske akademije Banjolučke biskupije. Prije toga su održana dva predavanja s diskusijom na temu: “Nenasilna komunikacija” i “Tipovi liderstva”.
Na konferenciji su o samitu govorili organizatori samita: banjolučki biskup Franjo Komarica, predsjednik BK BiH, profesor Steve Jarding s američkog sveučilišta Harvard iz Bostona i Dražen Komarica, predsjednik Instituta Zrinski za potporu mirovnih i gospodarskih sloboda iz Bostona.
Pozdravljajući sve nazočne, biskup Komarica na početku je uputio zahvalu prijateljima iz Amerike, osobito profesorima s Harvardskog sveučilišta koji su, zajedno sa Institutom Zrinski, prihvatili zamolbu i inicijativu za organizaciju takvog događaja u Banjoj Luci te izrazio radost za odaziv mr. Igora Radojičića, predsjednika Narodne skupštine Republike Srpske, kojemu se tom prigodom također zahvalio.
Pojasnivši da je samit bio pokušaj da se domaće, kao i političare iz cijele regije, pokrene na “zajednički i konstruktivni iskorak iz prepoznatljive stagnacije napretka ove regije prema poželjnim i potrebitim euro-atlantskim integracijama”, biskup Komarica osobito je zahvalio Radojičiću jer je za samit zainteresirao druge parlamentarce i političare iz BiH i iz susjednih država te predsjednike parlamenata iz Bugarske i Grčke čije su poruke slušali dan ranije. “Već do sada, meni poznati, eho ova tri dana jest vrlo pozitivan. Napravljen je sigurno vrlo kvalitetan korak naprijed. Za neke će, možda, to biti nedovoljno velik korak, ali za mene osobno, a vjerujem i za sve realne ljude u našem gradu i sredini, ovo je velika novost. Ovo je veliko buđenje nove nade da ćemo moći napraviti sljedeće korake u istom pravcu”, kazao je biskup Komarica, koji je na kraju uputio iskrenu zahvalu i medijskim djelatnicima na njihovom zalaganju.
Potom se novinarima obratio profesor Jarding koji je kazao kako je izuzetno impresivno ono što su vjerski i politički poglavari radili u protekla tri dana te procijenio da je za to trebalo dosta hrabrosti. Prisjetivši se razgovora na sveučilištu Harvard u studenom prošle godine tijekom kojeg je biskup Komarica kazao da je neophodno održavanje ovakve konferencije bez obzira na težinu situacije, kazao je da sada, nakon što je samit završen, uviđa vrijednost i uspjeh urađenog, ali i smatra da je to samo prvi korak napominjući pri tome da ne želi umanjiti vrijednost tog prvog koraka, bez kojeg, kako je rekao, nijedno putovanje nije moguće. Naglasio je da, od svih mjesta u svijetu u kojima su bili u sklopu projekt “Škole za liderstvo” s Harvarda, nigdje nisu vidjeli tako dobar temelj na osnovu kojeg se može dalje nadograđivati. Izrazio je čvrsto uvjerenje da ovaj dio europskog kontinenta ima dovoljno resursa, talenata, strasti, povijesti i kulture za preuzimanje liderske pozicije u Europi, ali i u svijetu. Ističući da su posljednja tri dana komunicirale strane koje se ranije nisu mogle ni naći na istoj političkoj pozornici, ukazao je na to da tu postoji mnogo vrijednosti oko kojih može zajednički dalje da se izgrađuje. Na kraju je izrazio radost što je mogao biti dijelom samita te je kazao kako je otvoren i za buduću suradnju.
Odgovarajući na pitanje novinara o zaključcima samita, uime Instituta Zrinski novinarima se obratio Dražen Komarica, ističući da bitnim smatra uključivanje političkih i vjerskih zajednica. Kazavši kako su iz tog razloga svaki dan započinjali pohodom u jednoj od bogomolja druge Crkve ili vjerske zajednice, pohađajući prvog dana katedralu, drugog džamiju a trećeg pravoslavnu crkvu, izrazio je mišljenje da je cilj samita bio dovesti političare iz regije koji su međusobnom službenom i neslužbenom interakcijom stvorili pravi dijalog. Rekao je i da su pokušali dovesti i privrednike, bankare i investitore te je pojasnio da svaki problem u liderstvu zahtjeva holistički pristup. Zahvalio je na svemu što je učinjeno sa strane Narodne skupštine RS, naglasivši da to vidi kao hrabar korak. Kazao je i da nije bilo lako prići liderima kako bi sudjelovali na samitu. Na kraju je izrazio mišljenje da je i na zajednici i civilnom društvu da pomognu nastavak ovog dijaloga te zahvalio Europskoj akademiji Banjolučke biskupije na iniciranju i realizaciji ideje o organiziranju ovog skupa. Uime svojih kolega i profesora s Harvarda kazao je da su počašćeni što su bili dio toga skupa te izrazio mišljenje da su sudjelovanjem na samitu dosta i naučili.
Odgovarajući na pitanja novinara, biskup Komarica naveo je da mu nisu priopćeni razlozi zašto predstavnici Srpske pravoslavne Crkve nisu bili voljni potpisati Deklaraciju vjerskih vođa, koju su u nedjelju 9. lipnja, na početku međunarodnog samita, potpisali predstavnici Katoličke Crkve, Islamske zajednice u BiH i Židovske zajednice u BiH.
Biskup Komarica je, također, pojasnio zašto je nedavno službenim dopisom upoznao Ministarstvo za prosvjetu i kulturu RS te predsjednike RS i NR RS da će biti prisiljen obustaviti daljnji rad Opće gimnazije Katoličkog školskog centra zbog neispunjenja obećanja da će – kao i drugi Katolički školski centri u Federaciji BiH – i ta škola biti uvrštena u proračun Vlade RS.

.